Velike promjene u stratosferskim vjetrovima ukazuju na završnu fazu slabljenja i raspada polarnog vrtloga, a taj proces mogao bi imati značajan utjecaj na vremenske prilike u Evropi tokom marta. Prema meteorološkim analizama, konačni kolaps polarnog vrtloga može oblikovati atmosferske obrasce sve do ranog proljeća.
Šta je polarni vrtlog?
Polarni vrtlog predstavlja veliku zimsku cirkulaciju zraka iznad sjeverne hemisfere. Sastoji se od dva dijela: gornjeg, koji se nalazi u stratosferi, i donjeg, u troposferi.
Kada je polarni vrtlog snažan, hladan zrak ostaje “zaključan” nad Arktikom, dok su srednje geografske širine — uključujući Evropu i veći dio Sjeverne Amerike — pod utjecajem blažih vremenskih prilika. Međutim, kada oslabi, hladan zrak se lakše spušta prema jugu, donoseći izraženije promjene vremena. Upravo takav scenarij trenutno je u razvoju.
Dva kraka promjene
Prema trenutnim prognozama, obrat stratosferskih vjetrova očekuje se početkom marta. Taj proces mogao bi stvoriti dva glavna “kraka” hladnijeg zraka s različitim efektima.
Prvi će zahvatiti područje Kanade i sjeverne te sjeveroistočne dijelove Sjedinjenih Američkih Država, donoseći niže temperature.
Drugi, koji je važniji za Evropu, doprinijet će formiranju zone visokog pritiska nad evropskim kontinentom. To bi u prvoj polovini marta moglo rezultirati toplijim temperaturama od prosjeka u velikom dijelu Evrope.
Sredina marta – stabilno, ali uz oprez
Sredinom mjeseca prognoze i dalje ukazuju na prisustvo toplije zračne mase nad zapadnim, centralnim i sjevernim dijelovima Evrope. Ipak, meteorolozi napominju da mnogo toga zavisi od konačnog položaja jezgre polarnog vrtloga nad Sibirom.
Ukoliko se ta jezgra pomjeri zapadnije nego što se trenutno predviđa, hladniji zrak mogao bi znatno brže zahvatiti evropski kontinent, što bi izmijenilo postojeće prognoze.
Kraj marta – moguć povratak hladnijeg vremena
Trendovi za završnicu marta sugerišu promjenu. Hladnija atlantska zračna masa mogla bi se širiti sa zapada i sjeverozapada prema Evropi. Takav razvoj situacije povezan je s jačanjem visokog pritiska nad Grenlandom, što bi omogućilo sistemima niskog pritiska da prodru dublje u Evropu.
U tom slučaju, topliji zrak bi bio potisnut prema istoku, dok bi veći dio kontinenta osjetio pad temperatura krajem mjeseca.
Iako su trenutni pokazatelji jasni, stručnjaci naglašavaju da su ovakvi procesi dinamični te da će preciznije prognoze zavisiti od daljnjeg razvoja atmosferskih kretanja u narednim sedmicama.
