Predsjednica Moldavije Maia Sandu izjavila je da bi lično podržala ujedinjenje svoje zemlje s Rumunjskom ukoliko bi se takva inicijativa ikada našla pred građanima na referendumu. U razgovoru za britanski politički podcast The Rest is Politics, Sandu je naglasila da male države, poput Moldavije, u savremenim globalnim okolnostima sve teže mogu očuvati stabilnu demokratiju, punu suverenost i sigurnost bez snažnih savezništava.
Sandu je pojasnila da ideju ponovnog ujedinjenja s Rumunjskom vidi kao jednu od mogućih opcija u dugoročnom smislu, posebno imajući u vidu rastuće geopolitičke izazove u regiji. Ipak, jasno je istakla da takav stav trenutno ne odražava raspoloženje većine građana Moldavije. Prema njenim riječima, realnost je da moldavsko društvo još nije spremno za tako dalekosežnu odluku.
„Ako bi se održao referendum, ja bih glasala za ujedinjenje s Rumunjskom. Kada pogledamo šta se danas dešava u našem okruženju i kakvi su globalni trendovi, postaje očigledno da je malim državama sve teže da same opstanu, posebno kada su izložene snažnim vanjskim pritiscima“, poručila je Sandu. Naglasila je da Moldavija mora razmišljati o svojoj dugoročnoj sigurnosti, političkoj stabilnosti i demokratskom razvoju.
Govoreći o aktuelnoj situaciji, predsjednica Moldavije upozorila je na, kako je navela, intenziviranje ruskog utjecaja kroz različite oblike hibridnog djelovanja. To, prema njenim riječima, uključuje širenje dezinformacija, pokušaje destabilizacije političkog sistema i miješanje u izborne procese. Sandu je istakla da se njena proevropska vlada suočava s ozbiljnim izazovima u nastojanju da očuva demokratske institucije i evropski kurs zemlje.
Moldavija, koja ima oko 2,4 miliona stanovnika, nalazi se između Rumunije i Ukrajine, što je čini posebno osjetljivom na regionalna i globalna politička previranja. Kako pišu međunarodni mediji, ova država već godinama balansira između zapadnih integracija i pritisaka iz Moskve, što dodatno komplikuje unutrašnje političke prilike.
Historijski gledano, Moldavija i Rumunjska dijele snažne kulturne, jezičke i historijske veze. Moldavija je bila dio Rumunije u periodu od 1918. do 1940. godine, nakon čega ju je anektirao Sovjetski Savez. Nezavisnost je obnovila 1991. godine, nakon raspada SSSR-a, ali pitanje identiteta i odnosa s Rumunjskom i dalje ostaje prisutno u javnom prostoru.
Na referendumu održanom 2024. godine, tijesna većina građana Moldavije izjasnila se za pristupanje Evropskoj uniji, dok je Maia Sandu u isto vrijeme osvojila novi predsjednički mandat, pobijedivši kandidata kojeg su podržavale proruske snage. Uprkos tome, istraživanja javnog mnijenja pokazuju da se oko dvije trećine Moldavaca protivi ideji ujedinjenja s Rumunjskom, dok je podrška toj opciji znatno izraženija među građanima Rumunjske.
Sandu je zaključila da će strateški prioritet njene administracije ostati integracija Moldavije u Evropsku uniju, koju vidi kao realan i ostvariv cilj u doglednoj budućnosti. Istovremeno je naglasila da odnosi s Rumunjskom imaju poseban značaj za identitet, sigurnost i političku stabilnost Moldavije, bez obzira na to da li će se pitanje ujedinjenja ikada formalno otvoriti.
