Kineska ekonomija je tokom 2025. godine, barem prema zvaničnim podacima, ostvarila stabilan rast. Druga najveća svjetska ekonomija ispunila je cilj od oko pet posto rasta BDP-a, dok je izvoz ostao relativno stabilan, a industrijska proizvodnja pokazala otpornost. Međutim, iza tih brojki kriju se dublji strukturni problemi koji sve više utiču na ponašanje potrošača i perspektivu mladih generacija.
Pad povjerenja među mladima
Jedan od najvećih izazova za kinesku ekonomiju postaje sve slabije povjerenje mladih u vlastitu ekonomsku budućnost. Mnogi pripadnici milenijalaca i generacije Z sve češće smanjuju potrošnju i odgađaju životne planove, jer osjećaju da je put prema stabilnom životu srednje klase sve neizvjesniji.
Prema procjenama, nezaposlenost mladih u Kini iznosi oko 17 posto, iako analitičari smatraju da bi stvarni broj mogao biti i veći. Sve je više primjera visokoobrazovanih mladih koji rade poslove za koje nisu planirali da će ih obavljati – od dostave hrane do jednostavnih administrativnih poslova.
Sociolozi upozoravaju da visoko obrazovanje više ne garantuje sigurnu karijeru, što je značajan psihološki i društveni zaokret u zemlji u kojoj je diploma decenijama bila ključ društvenog napretka.
Slaba potrošnja uprkos rastu
Nakon ukidanja pandemijskih restrikcija krajem 2022. godine, mnogi ekonomisti očekivali su snažan rast potrošnje. Međutim, taj „potrošački bum“ nije se dogodio.
Rast maloprodaje ostao je spor, a u pojedinim mjesecima iznosio je manje od jedan posto na godišnjem nivou. Čak i tokom velikih praznika, poput lunarne nove godine, povećanje potrošnje bilo je skromno, dok je prosječna potrošnja po putovanju čak blago pala.
To ukazuje na promjenu mentaliteta potrošača, koji sve češće biraju štednju umjesto trošenja.
Promjena navika potrošača
Posebno je vidljiva promjena među mlađim generacijama koje su ranije bile važan pokretač potrošnje luksuznih proizvoda. Umjesto skupih modnih brendova, sve više mladih okreće se štednji ili alternativnim oblicima ulaganja, poput kupovine malih zlatnih poluga ili kolekcionarskih predmeta.
Pad tržišta nekretnina dodatno je pojačao osjećaj nesigurnosti. Cijene novih stanova u Kini pale su oko 20 posto od vrhunca iz 2021. godine, a nekretnine su ranije činile čak trećinu kineskog BDP-a.
Za mnoge mlade kupovina stana bila je simbol stabilnosti i ključni korak prema osnivanju porodice. Pad vrijednosti nekretnina doveo je do slabljenja tog modela sigurnosti.
Novi društveni trendovi
Ove promjene odražavaju se i na društvenim mrežama. Posljednjih godina popularni su pokreti poput „lying flat“, koji simbolizuje odustajanje od pretjeranog rada i društvenog natjecanja.
Taj trend nastao je kao reakcija na radnu kulturu poznatu kao „996“ – rad od devet ujutro do devet navečer šest dana u sedmici. Pojavili su se i drugi fenomeni, poput mladih koji svjesno smanjuju ambicije i biraju jednostavniji način života.
Posljedice za globalnu ekonomiju
Slabljenje potrošnje u Kini nije samo domaći problem. Globalne kompanije godinama su računale na kineske potrošače kao ključni izvor rasta u sektorima poput luksuzne robe, automobila i turizma.
Ako kineski potrošači nastave smanjivati potrošnju, posljedice bi se mogle osjetiti širom svijeta. Ekonomisti upozoravaju da usporavanje kineskog rasta predstavlja jedan od najvećih rizika za globalnu ekonomiju i međunarodnu trgovinu.
Iako kineski model zasnovan na izvozu i industriji može održati stabilne makroekonomske rezultate, bez snažne domaće potrošnje i povjerenja mladih generacija dugoročni rast mogao bi postati znatno neizvjesniji.