Nakon brojnih javnih rasprava i medijskih nagađanja, Anel Hadžić, direktor Javnog preduzeća Aerodrom Bihać, naglašava da se ne radi o projektu bez pokrića, već o ozbiljnom infrastrukturnom poduhvatu koji se odvija u skladu sa svim stručnim i međunarodnim standardima.
– Sve što radimo zasniva se na stručno izrađenim dokumentima i aeronautičkoj studiji koju je pripremila renomirana kompanija iz Italije. Tu studiju su verificirali BHANSA i BHDCA, a na njenoj osnovi kreiran je idejni projekat koji predviđa pistu od 1800 metara u prvoj fazi – kategorije 4C, što omogućava prihvat mlaznih aviona – te produženje piste na 2100 metara u narednoj fazi – istakao je Hadžić u razgovoru za agenciju FENA.
Kako kaže, projekt je već dobio urbanističku saglasnost, a očekuje se da će građevinska dozvola biti izdata do jula ove godine, nakon čega će biti raspisan tender za izvođače radova.
Hadžić je podsjetio da su 2022. godine morali izraditi sveobuhvatnu aeronautičku studiju bez koje cijeli projekat ne bi imao osnove. Na osnovu rezultata studije određene su dvije faze izgradnje: prva podrazumijeva pistu dužine 1800 metara i širine 45 metara plus ramena (ukupno 60 metara), dok druga faza predviđa produženje na 2100 metara sa pomjerenim pragom, efektivne dužine 2075 metara.
Također je ukazao na određene pokušaje opstrukcije od strane pojedinih agencija koje su smatrale da Bihaću nije potreban aerodrom za mlazne avione. Međutim, zahvaljujući podršci tadašnjih i sadašnjih političkih aktera i adaptaciji planova, odlučeno je da se ide u pravcu rješenja koje će omogućiti dolazak mlaznjaka.
Ipak, kao potencijalno najveću prepreku realizaciji projekta, Hadžić navodi odnose s BHANSA-om. Prema njegovim riječima, ta institucija bi trebala uložiti 9 miliona eura u projekat, ali je sve trenutno blokirano zbog međunarodne presude u vezi s dugom entiteta RS.
– Ukoliko se taj problem ne riješi, postoji ozbiljna prijetnja za nastavak realizacije. Pozivam sve relevantne političke faktore da djeluju i omoguće razrješenje ovog pitanja – naglasio je Hadžić.
Komentarišući natpise pojedinih portala koji dovode u pitanje dužinu piste i tipove aviona koji mogu slijetati, Hadžić ističe da pista nije planirana za samo dva određena aviona, već za široki spektar letjelica – uključujući Embraer modele (170–195), Bombardier, Boeing 737 NG seriju te Airbus A319, A320 i A321.
– Ako neko i dalje sumnja, neka pogleda aerodrom na Skiathosu u Grčkoj. Tamo je pista dugačka samo 1610 metara, a redovno slijeću Airbus 321neo i Boeing 737 Max – poručio je.
Napomenuo je i da postojeći aerodromi u BiH imaju piste do 2000 metara, ali da su izgrađeni u vrijeme bivše Jugoslavije. Danas, pod znatno strožim pravilima, takve piste ne bi dobile odobrenje za prijem većih aviona.
– Nama nije cilj uspostaviti interkontinentalne letove, već direktne veze s evropskim gradovima udaljenim do 1500 kilometara – poput Istanbula, Madrida i Kopenhagena. U tu svrhu, pista planirana u prvoj fazi je sasvim adekvatna – zaključuje Hadžić.
Dodao je i da su svi koraci za izdavanje građevinske dozvole već preduzeti, te ne vidi razlog da dokumentacija ne bude formalno odobrena do najavljenog roka u julu.
