Vučić o mogućnosti velikog rata u Evropi: Njegove izjave prenijela i ruska agencija TASS

Izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o mogućnosti širenja rata u Ukrajini i izbijanja mnogo većeg sukoba privukla je pažnju i u Rusiji. Njegove riječi prenijela je ruska državna novinska agencija TASS, koja je posebno izdvojila njegovu procjenu da se Evropa i širi međunarodni prostor nalaze u periodu povećanih sigurnosnih rizika.

Vučić je tokom razgovora s izvršnim direktorom kompanije Axel Springer Matthiasom Döpfnerom govorio o ratu u Ukrajini, odnosima Evrope i Rusije, mogućnosti postizanja mirovnog sporazuma, ali i riziku od širenja postojećeg sukoba.

Predsjednik Srbije tom prilikom nije govorio o konkretnom planu za otvaranje novog rata, već je iznio vlastitu procjenu budućeg razvoja međunarodne situacije.

„Mislim da se nalazimo na početku većeg rata“, kazao je Vučić, uz ocjenu da dosadašnji pokušaji uspostavljanja mira nisu dali rezultate koje je očekivao.

Vučić ne vidi brz završetak rata

Govoreći o nastavku rata u Ukrajini, Vučić je izrazio prilično pesimističnu prognozu. Prema njegovim riječima, ne očekuje da će sukob biti završen tokom ove godine, ali ni do narednog proljeća.

Smatra da u ovom trenutku ne postoji dovoljno prostora za kompromis između Rusije i Ukrajine. Prema njegovom tumačenju, pozicije dvije strane i dalje su previše udaljene da bi se u kratkom periodu mogao postići dogovor kojim bi obje strane bile zadovoljne.

Takva procjena dolazi u trenutku kada rat u Ukrajini i dalje predstavlja jedno od najvažnijih pitanja evropske sigurnosti. Posljedice sukoba osjećaju se i izvan teritorije Ukrajine, posebno kroz odnose Rusije sa evropskim državama, pitanja vojne pomoći, sankcija, energetike i šireg sigurnosnog poretka.

Vučić je zbog toga upozorio da bi nastavak sukoba mogao proizvesti mnogo ozbiljnije posljedice nego što je to slučaj danas.

Važno je naglasiti da je riječ o njegovoj političkoj procjeni. Njegova izjava sama po sebi ne predstavlja potvrdu da će doći do novog velikog rata u Evropi.

Kritike evropske politike prema Moskvi

Tokom razgovora Vučić se osvrnuo i na odnos evropskih država prema Rusiji. Posebno je govorio o vojnoj i finansijskoj pomoći koju evropske zemlje i drugi partneri pružaju Ukrajini, kao i o sankcijama uvedenim Moskvi.

TASS je prenio njegovu ocjenu da takva politika predstavlja oblik hibridnog rata protiv Rusije.

„Naoružali ste Ukrajinu i uveli sankcije Rusiji. Takođe ste pružili finansijsku podršku Ukrajini – šta je to ako nije hibridni rat protiv Rusije?“, rekao je predsjednik Srbije.

Takvo tumačenje predstavlja Vučićev politički stav o odnosu Evrope prema ratu. Evropske države, s druge strane, vojnu i finansijsku podršku Ukrajini uglavnom obrazlažu potrebom da se toj zemlji pomogne u odbrani od ruske invazije, dok sankcije predstavljaju dio pritiska na Moskvu.

Zbog toga se termin „hibridni rat“ u ovom slučaju mora posmatrati u kontekstu Vučićeve interpretacije međunarodnih odnosa, a ne kao univerzalno prihvaćenu kvalifikaciju svih aktivnosti evropskih država.

Može li Rusija biti vojno poražena?

Jedno od pitanja koje je Vučić posebno izdvojio jeste mogućnost vojnog poraza Rusije.

Predsjednik Srbije rekao je da ne vidi na koji način bi Moskva mogla biti jednostavno vojno poražena, pri čemu je posebnu pažnju posvetio činjenici da Rusija posjeduje nuklearno oružje.

Prema njegovom mišljenju, zbog takvog kapaciteta Rusiju nije moguće posmatrati kao bilo koju drugu državu kada je riječ o eventualnom direktnom vojnom sukobu sa velikim silama.

Njegova poruka je da bi pokušaj potpunog vojnog poraza Moskve nosio ozbiljne rizike i da se buduće rješenje ukrajinskog rata ne bi trebalo zasnivati na očekivanju da jedna strana potpuno eliminiše drugu iz sukoba.

„Potrebno je kompromisno rješenje“

Vučić zato smatra da bi izlaz iz rata trebalo tražiti kroz političke pregovore.

Umjesto potpunog poraza Rusije ili Ukrajine, on zagovara kompromis koji bi omogućio prekid borbi i stvaranje uslova za dugoročnije političko rješenje.

Takav stav predsjednik Srbije ponavlja i u kontekstu svoje šire politike prema ratu u Ukrajini. Beograd nastoji zadržati specifičnu poziciju između svojih odnosa s Moskvom i strateškog opredjeljenja za članstvo u Evropskoj uniji.

Vučić istovremeno pokušava zadržati komunikaciju s različitim međunarodnim akterima, uključujući Rusiju, Ukrajinu i zapadne države.

Zašto je TASS prenio Vučićeve riječi?

Činjenica da je Vučićeve izjave prenijela ruska državna agencija TASS daje njegovim procjenama dodatnu vidljivost u ruskom medijskom prostoru.

Posebno su izdvojene njegove ocjene o mogućnosti širenja rata, odnosu Evrope prema Moskvi i potrebi da se sukob završi kompromisom.

Vučić je i ranije nastupao s porukama koje pokušavaju naglasiti opasnost od šire eskalacije rata. Njegova najnovija izjava uklapa se u takav pristup, ali istovremeno predstavlja političku procjenu, a ne prognozu koja može potvrditi budući razvoj događaja.

U konačnici, najveća pažnja usmjerena je na njegovo upozorenje da bi rat u Ukrajini mogao prerasti u znatno širi evropski sukob. Koliko će se takve prognoze pokazati opravdanim zavisit će od razvoja događaja na ratištu, odnosa Moskve i Kijeva, politike evropskih država, Sjedinjenih Američkih Država i drugih međunarodnih aktera, kao i od mogućnosti pokretanja ozbiljnih mirovnih pregovora.

Za sada je izvjesno samo da rat ostaje jedno od ključnih pitanja međunarodne sigurnosti, dok se stavovi o njegovom mogućem završetku i dalje značajno razlikuju.