SNSD-ovi zastupnici osporili validnost podataka o nacionalnoj strukturi zaposlenih u državnim institucijama
Vulić i Vujičić iznijeli tvrdnje bez statističke osnove, osporavajući transparentnost i motivaciju izvještaja
SARAJEVO – Tokom vanredne sjednice Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, održane s ciljem razmatranja nacionalne zastupljenosti zaposlenih u državnim institucijama, zastupnici iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) doveli su u pitanje vjerodostojnost dostavljenih podataka, iako su brojčane analize bile zvanično prezentirane.
Šefica Kluba zastupnika SNSD-a Sanja Vulić izjavila je kako nije jasno na koji način su institucije prikupile podatke o nacionalnoj pripadnosti zaposlenih.
– Sve institucije koje su dostavile podatke, kako su do istih došli? Anketom? Jesu li pitali zaposlene? Nisu. Izjašnjenje se temelji na osnovu principa dobrovoljnosti – kazala je Vulić.
Međutim, iz ranijih praksi jasno je da kandidati prilikom prijave na konkurs za rad u državnim institucijama dostavljaju lične podatke koji uključuju i izjašnjenje o nacionalnoj pripadnosti, te se ti podaci arhiviraju u lične dosjee zaposlenih. Time se osigurava osnov za izradu zbirnih izvještaja o etničkoj strukturi javne uprave.
Vulić je dodatno istakla kako entitet Republika Srpska ne priznaje rezultate popisa stanovništva iz 2013. godine, koji se inače koristi kao statistički temelj za praćenje ravnoteže u zapošljavanju na nivou BiH u skladu s Ustavom i Zakonom o državnoj službi.
Njen stranački kolega Miroslav Vujičić otišao je korak dalje, tvrdeći da se pitanje nacionalne pripadnosti koristi kao sredstvo za, kako je naveo, “ostvarenje cilja unitarne BiH sa bošnjačkom dominacijom”. U tom kontekstu, iznio je tvrdnju da se pojedini uposlenici izjašnjavaju različito tokom karijere kako bi se, navodno, manipuliralo etničkom strukturom zaposlenih.
Kao jedini primjer, Vujičić je naveo savjetnika člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, Slavena Kovačevića, tvrdeći da se on u različitim kontekstima izjašnjavao kao Srbin, Hrvat i Ostali. Međutim, nije pružio nijedan dodatni primjer niti statistički podatak koji bi potvrdio da se radi o raširenoj pojavi među zaposlenima u institucijama BiH.
Također, Vujičić je bez konkretne dokumentacije ili podataka tvrdio da su Srbi diskriminisani u pojedinim institucijama, među kojima je naveo Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ambasadu BiH u Washingtonu i kabinet bošnjačkog člana Predsjedništva BiH.
Zvanično dostavljeni podaci, koje je prezentiralo nekoliko nadležnih tijela, ukazuju na disbalanse u etničkoj zastupljenosti, ali sa jasnim statističkim osnovama. Ipak, zastupnici SNSD-a odbacili su ih, bez prezentacije alternativnih izvora ili dokaza.
Zaključak
Iako je sjednica Zastupničkog doma PSBiH imala za cilj objektivno razmatranje strukture zaposlenih u državnoj službi, nastup pojedinih zastupnika obilježen je osporavanjem metodologije i iznošenjem tvrdnji bez empirijske osnove. Izostanak konkretnih podataka u izjavama Sanje Vulić i Miroslava Vujičića ukazuje na pokušaj da se ozbiljna tema etničke ravnoteže u institucijama BiH politizuje bez adekvatne analize i uvida u službene evidencije.