Prema pisanju medija, vrhovni iranski vođa Modžtaba Hamenei prvi put od početka sukoba dao je signal pregovaračkom timu da pokuša postići dogovor, i to u trenutku kada je američki predsjednik Donald Trump javno iznosio oštre prijetnje prema Iranu. Iako su izjave s obje strane bile izrazito tvrde, paralelno su se odvijali intenzivni diplomatski kontakti.
Diplomacija u sjeni prijetnji
U pozadini javne retorike, diplomatski kanali ostali su aktivni, iako su mnogi akteri, uključujući i bliske saradnike američkog predsjednika, bili nesigurni hoće li pregovori rezultirati konkretnim dogovorom. Istovremeno, američke vojne snage na Bliskom istoku bile su u visokom stepenu pripravnosti, pripremajući moguće vojne operacije.
Regionalni saveznici izražavali su zabrinutost zbog mogućeg odgovora Irana, dok su izvještaji ukazivali da je dio civilnog stanovništva u Iranu počeo napuštati svoje domove usljed straha od eskalacije.
Intenzivni pregovori uz posrednike
Tokom ključnog dana pregovora, američki izaslanik Steve Witkoff u jednom trenutku ocijenio je iranski prijedlog neprihvatljivim, što je dovelo do ubrzanih i složenih razmjena poruka između strana. Ulogu posrednika preuzeli su Pakistan, uz podršku Egipta i Turske, koji su prenosili prijedloge između američkih i iranskih zvaničnika.
Do večernjih sati usaglašen je okvirni prijedlog o dvosedmičnom primirju, ali konačna odluka ostala je na iranskom vrhu. Uloga Hameneija u ovom procesu držana je u tajnosti iz sigurnosnih razloga, a komunikacija se, prema navodima izvora, odvijala posredstvom pouzdanih kanala.
Ključne uloge i međunarodni utjecaj
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči imao je značajnu ulogu u pregovorima, uključujući i koordinaciju s unutrašnjim strukturama vlasti. Istovremeno, pojedine međunarodne sile, uključujući Kinu, savjetovale su Teheran da nastavi diplomatski put i izbjegne daljnju eskalaciju.
Na američkoj strani, potpredsjednik JD Vance bio je uključen u koordinaciju s posrednicima, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu održavao stalnu komunikaciju s Washingtonom. Izraelski zvaničnici, prema izvještajima, izražavali su zabrinutost da bi mogli izgubiti utjecaj na tok pregovora.
Postizanje načelnog dogovora
Do utorka u podnevnim satima postignuto je načelno slaganje o primirju. Nekoliko sati kasnije, pakistanski premijer Shehbaz Sharif javno je iznio ključne elemente prijedloga i pozvao sve strane da ga prihvate. Uprkos pritiscima iz pojedinih krugova da odbije sporazum, američki predsjednik je na kraju dao saglasnost.
Nakon toga uslijedili su brzi koraci ka implementaciji dogovora. Američke snage dobile su naredbu za povlačenje iz određenih operativnih pozicija, dok je iranska strana signalizirala spremnost da poštuje primirje, uključujući i otvaranje Hormuškog moreuza za pomorski saobraćaj.
Neizvjesna budućnost pregovora
Iako je postignuto primirje, brojna pitanja ostaju otvorena. Još uvijek nije jasno u kojoj mjeri će Iran omogućiti nesmetan prolaz kroz ključne pomorske rute, niti da li će sve strane u potpunosti poštovati dogovorene obaveze.
Prema dostupnim informacijama, Sjedinjene Američke Države namjeravaju u nastavku pregovora insistirati na ograničavanju iranskog nuklearnog programa i razvoja balističkih projektila. Istovremeno, razlike između dvije strane ostaju značajne, što znači da mogućnost ponovne eskalacije nije isključena.
Analitičari ocjenjuju da će naredni period biti ključan za procjenu da li će trenutni diplomatski napori dovesti do dugoročnog rješenja ili će sukob ponovo ući u fazu intenziviranja.
