Tužilaštvo Bosne i Hercegovine donijelo je 12. decembra prošle godine odluku o nesprovođenju istrage po krivičnoj prijavi koja se odnosila na javni govor mržnje, prijetnje i poticanje na nasilje na nacionalnoj osnovi. Ovakva odluka obrazložena je stavom da prijavljeni sadržaj ne ispunjava zakonske uslove da bi se smatrao krivičnim djelom prema važećem Krivičnom zakonu BiH.
Na čelu Tužilaštva BiH nalazi se glavni tužilac Milanko Kajganić, a iz ove pravosudne institucije naveli su da prijavljeni komentar, objavljen na društvenoj mreži Instagram, nije imao karakter javnog izazivanja mržnje, niti je bio dovoljno ozbiljan i trajan da bi mogao predstavljati osnov za krivično gonjenje.
Prijava je zaprimljena sredinom 2025. godine, a odnosila se na komentar korisnika jednog Instagram profila ispod objave koja se ticala incidenta u Zvorniku, vezanog za obilježavanje i simboliku „Cvijeta Srebrenice“. Prema navodima iz prijave, u komentaru su korišteni uvredljivi i prijeteći izrazi na nacionalnoj osnovi, uz pominjanje četničkih simbola i direktne prijetnje osobi kojoj je komentar bio upućen.
Podnosilac prijave dostavio je Tužilaštvu screenshot spornog komentara, uz napomenu da je sadržaj u međuvremenu obrisan. Također je zatražena anonimnost, uz obrazloženje da postoji bojazan od mogućih posljedica zbog prijavljivanja ovakvog sadržaja.
Nakon zaprimanja prijave, Tužilaštvo BiH je naložilo Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) da izvrši provjere navoda. Međutim, postupak je već u ovoj fazi naišao na niz problema. SIPA nije dostavila izvještaj u predviđenom roku, zbog čega je Tužilaštvo bilo primorano uputiti urgenciju.
U naknadno dostavljenom izvještaju SIPA-e navedeno je da zbog lošeg kvaliteta dostavljenih fotografija nije bilo moguće jasno i nedvosmisleno utvrditi sadržaj spornog komentara. Također je konstatovano da Instagram profil s kojeg je komentar objavljen nije pronađen, te da je sporni sadržaj u međuvremenu izbrisan i više nije bio dostupan javnosti.
Pozivajući se na član 145a stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, Tužilaštvo je zaključilo da u konkretnom slučaju nisu ostvarena zakonska obilježja krivičnog djela javnog izazivanja ili raspirivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje.
U obrazloženju odluke posebno se ističe stav da komentar na društvenoj mreži Instagram ne predstavlja dovoljno jasnu, izraženu i javnu radnju koja bi mogla dovesti do krivične odgovornosti, naročito uzimajući u obzir činjenicu da je sadržaj brzo uklonjen i da, prema ocjeni Tužilaštva, nije bio dostupan većem broju korisnika.
Ovakvo tumačenje izazvalo je burne reakcije i kritike u javnosti. Brojni analitičari, aktivisti i mediji upozoravaju da se ovom odlukom praktično uvodi opasan presedan prema kojem prijetnje i govor mržnje na internetu nisu krivično djelo ukoliko se naknadno izbrišu ili nemaju širok domet.
Kritičari ovaj pristup opisuju kao princip „piši pa briši“, koji potencijalno ohrabruje širenje mržnje i prijetnji, jer šalje poruku da odgovornost može biti izbjegnuta jednostavnim uklanjanjem spornog sadržaja nakon prijave.
Portal Raport se ovom temom bavio u tekstu pod nazivom „Dosje Kajganić: Anatomija Milankove pravde“, u kojem se navodi da problem nije u samim zakonima, već u načinu njihove selektivne i restriktivne primjene. U tekstu se ističe da se slični obrasci ponavljaju i u drugim slučajevima koji se odnose na govor mržnje i veličanje ratnih zločina.
Kao primjer navodi se i slučaj iz novembra prošle godine, kada Tužilaštvo BiH nije provelo istragu po prijavi Ćamila Durakovića zbog murala Ratka Mladića u Banjoj Luci. Tada je obrazloženo da mural prikazuje „čovjeka u uniformi“, a ne eksplicitno identifikovanog ratnog zločinca, te da zbog toga nije bilo osnova za krivično gonjenje.
Odluka u aktuelnom slučaju ponovo je otvorila važno pitanje granica slobode govora na društvenim mrežama, ali i kriterija po kojima se u praksi procjenjuje šta predstavlja javno poticanje mržnje, a šta ne. Kritičari upozoravaju da ovakav pristup može imati dugoročno štetne posljedice po društvo, jer relativizuje prijetnje i normalizuje govor mržnje, posebno u osjetljivom postkonfliktnom kontekstu kakav je Bosna i Hercegovina.
