Posljednji izvještaj Christiana Schmidta pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija označio je završetak još jednog mandata visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Iako Schmidt odlazi s funkcije, institucija OHR-a ostaje, a u političkim i diplomatskim krugovima sve češće se postavlja pitanje šta će se suštinski promijeniti nakon izbora njegovog nasljednika.
Dok dio političara iz Republike Srpske Schmidtov odlazak predstavlja kao političku pobjedu, poruke koje dolaze iz međunarodne zajednice ukazuju na drugačiji pristup. Novi visoki predstavnik, prema dosadašnjim najavama, bit će izabran u okviru Vijeća za implementaciju mira (PIC), a ne kroz zahtjeve ili političke stavove domaćih aktera.
Zamjenica američkog predstavnika u Vijeću sigurnosti UN-a Tammy Bruce izjavila je da Bosna i Hercegovina ulazi u „novu fazu međunarodne misije“, ističući da su tokom Schmidtovog mandata, prema ocjeni Washingtona, ojačane državne institucije i zaustavljeni pokušaji destabilizacije zemlje.
„Tokom Schmidtovog mandata povučeni su secesionistički zakoni iz Republike Srpske, potvrđen autoritet Ustavnog suda BiH i otvoren prostor za ekonomski razvoj kroz projekat Južne interkonekcije“, rekla je Bruce.
Ona je dodala i da je „Milorad Dodik napustio javnu funkciju“, te da će građani Bosne i Hercegovine na naredne izbore izaći prema novom izbornom zakonodavstvu.
Posebnu pažnju izazvala je njena izjava da OHR nikada nije zamišljen kao trajna institucija.
„Ured visokog predstavnika nikada nije trebao biti trajna institucija“, poručila je Bruce, navodeći da bi zadatak narednog visokog predstavnika trebao biti postepeni prijenos odgovornosti na domaće političke institucije i aktere.
Uprkos tome, vlasti Republike Srpske nastavile su insistirati na tvrdnjama da bi upravo one trebale imati ključnu riječ u izboru novog visokog predstavnika, iako je sama rasprava u Vijeću sigurnosti pokazala da međunarodna zajednica ostaje pri dosadašnjem modelu odlučivanja.
Vršiteljica dužnosti direktora Kancelarije za međunarodnu saradnju Republike Srpske Ana Trišić Babić izjavila je da „prethodni diktati međunarodnih aktera moraju biti poništeni“ kako bi, prema njenim riječima, zaživjela „američka vizija suverene BiH“.
S druge strane, ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija rekao je da tvrdnje o političkoj pobjedi Republike Srpske nemaju realno uporište.
„Potvrđeno je da OHR ostaje, da će biti imenovan novi visoki predstavnik i da sve Schmidtove odluke ostaju na snazi. Dodik je želio da nestane i Schmidt i OHR“, izjavio je Lagumdžija.
Dodao je da su Sjedinjene Američke Države jasno poručile kako su pokušaji secesije zaustavljeni te da su institucije Bosne i Hercegovine pokazale otpornost.
Novinar Ivica Puljić ocijenio je sjednicu Vijeća sigurnosti kao „veliki ruski poraz i poraz politike Milorada Dodika“, uz tvrdnju da od zatvaranja OHR-a u skorijem periodu, prema njegovoj procjeni, neće biti ništa.
„Dodik će nastaviti sa svojim političkim provokacijama, ali to ne znači da raspolaže snagom o kojoj govori“, rekao je Puljić.
Analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) Adi Ćerimagić smatra da će naredni visoki predstavnik imati znatno drugačiju ulogu od Christiana Schmidta.
„Sjedinjene Američke Države sada imaju drugačiji pristup prema OHR-u. Novog visokog predstavnika ne vide kao osobu koja će intenzivno koristiti bonske ovlasti i nametati političke procese, već kao nekoga ko će biti sposoban razgovarati sa svim političkim akterima u BiH“, rekao je Ćerimagić za Oslobođenje.
On je podsjetio da Bosna i Hercegovina ni u periodima manjeg angažmana OHR-a nije bila pošteđena političkih kriza i napada na ustavni poredak, ali da su država i Dejtonski sporazum opstali zahvaljujući kombinaciji domaćeg otpora i međunarodne podrške.
„Nije rečeno da novi visoki predstavnik treba razgovarati samo s Banjom Lukom, nego i sa Sarajevom, Mostarom i svim drugim političkim centrima“, zaključio je Ćerimagić.
