Puljić o Bećiroviću i Cvijanović u New Yorku: „To je svojevrstan presedan“
O dešavanjima u New Yorku i susretima članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine izvijestio je dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić, koji se posebno osvrnuo na obraćanje američkog predsjednika Donalda Trumpa Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, aktivnosti predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića i boravak članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u Sjedinjenim Američkim Državama.
Govoreći o Trumpovom obraćanju, Puljić je ocijenio da je američki predsjednik veliki dio govora posvetio snazi Sjedinjenih Američkih Država i spremnosti Washingtona da zaštiti vlastite interese.
„Izašao je i direktno rekao svima da Amerikanci imaju jako puno oružja i da su jako spremni braniti svaki američki interes. Dakle, govori o ratu, a ne o miru u svjetskoj organizaciji“, kazao je Puljić.
Prema njegovim riječima, Trump je najveći dio kritika ponovo usmjerio prema Iranu, ali je govorio i o Kubi i Venecueli.
„Napadao je one koje obično napada, naravno najviše Iran. Vrijeđao je pojedine članice Ujedinjenih nacija. Kuba je, naprimjer, napustila salu“, naveo je Puljić.
Bećirović u New Yorku govorio o BiH
Pred obraćanje Generalnoj skupštini UN-a, predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović održao je niz sastanaka s američkim i međunarodnim zvaničnicima.
Puljić navodi da je u fokusu tih razgovora bila politička situacija u Bosni i Hercegovini i pitanja koja, prema ocjeni predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, predstavljaju prijetnju stabilnosti zemlje.
„Najviše je bilo riječi o Bosni i Hercegovini i onome što predstavlja opasnost po Bosnu i Hercegovinu. Uglavnom je isticao Republiku Srpsku, Milorada Dodika i njegove najbliže saveznike. Isto tako o Republici Srbiji i Aleksandru Vučiću, kao najvećoj opasnosti po Bosnu i Hercegovinu“, kazao je Puljić.
Dodao je da je Bećirović o tim temama razgovarao i s američkim senatorima, kao i s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija.
„Prethodno je o tome razgovarao s nekoliko senatora koji su došli iz Washingtona ovdje u New York, isto tako s generalnim sekretarom Ujedinjenih nacija, koji je dao snažnu podršku gospodinu Bećiroviću u njegovim nastojanjima da sačuva suverenitet i integritet Bosne i Hercegovine“, naveo je.
Puljić o sukobu Trumpa i američkih medija
Druga tema na koju se Puljić osvrnuo jeste odnos administracije Donalda Trumpa prema američkim medijima.
Govoreći o pritiscima na novinare i posljednjim potezima prema pojedinim medijskim kućama, Puljić je iznio i vlastito iskustvo.
„Dogodilo se ono što smo svi na neki način očekivali da će se dogoditi. Amerika je 64. po slobodi medija u svijetu“, rekao je.
Puljić je naveo da mu je ranije oduzeta stalna akreditacija za Bijelu kuću, odnosno da se to dogodilo prije posljednjih poteza prema CNN-u.
„To vam je Trumpovo uništavanje medija, uništavanje demokratije. Poruke koje on šalje jedino mogu naškoditi Americi i ostatku svijeta“, kazao je Puljić.
Naglasio je da novinari, bez obzira na političke pritiske i kritike, moraju nastaviti obavljati svoj posao.
„Mi moramo reći istinu bez obzira kakvu cijenu platili i bez obzira koliko bili kritikovani od onih koji podržavaju Donalda Trumpa“, poručio je.
Cvijanović se sastajala s ljudima bliskim Trumpu
Puljić je govorio i o aktivnostima Željke Cvijanović tokom boravka u Sjedinjenim Američkim Državama.
Prema njegovim navodima, Cvijanović se sastajala s osobama bliskim američkom predsjedniku, među kojima je bila i Susie Wiles, šefica osoblja Bijele kuće.
„Željka Cvijanović je ovdje i sastajala se i s Trumpovim ljudima. Jučer je bila sa Susie Wiles, koja je desna ruka Donalda Trumpa u Bijeloj kući, ali čija kćerka radi i kao lobistkinja za Milorada Dodika i za ciljeve Republike Srpske“, kazao je Puljić.
Puljić je iznio i vlastitu ocjenu da je krajnji cilj takvog političkog djelovanja otcjepljenje Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Takvu tvrdnju treba posmatrati kao njegovu političku procjenu, a ne kao potvrđenu činjenicu.
Izložba o stradanju srpskog naroda
Cvijanović je tokom boravka u SAD-u učestvovala i na događaju u američkom Kongresu, gdje je otvorena izložba fotografija posvećena stradanju srpskog naroda kroz historiju.
Puljić je kazao da događaj nije privukao veliki broj američkih zvaničnika te da su među prisutnima uglavnom bili predstavnici američko-srpske zajednice.
„Željka Cvijanović je u Kongresu otvorila jednu izložbu fotografija o patnjama srpskog naroda kroz historiju. Nije to bilo ništa posjećeno, tu su bili uglavnom pripadnici američko-srpske zajednice“, naveo je.
Cvijanović ipak stigla na Trumpov prijem
Posebnu pažnju privukle su informacije o tradicionalnom prijemu koji američki predsjednik organizuje za lidere koji učestvuju na zasjedanju Generalne skupštine UN-a.
Puljić je ranije najavio mogućnost da bi se na prijemu mogla pojaviti i Željka Cvijanović, iako je predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović bio zvanični predstavnik Bosne i Hercegovine na Generalnoj skupštini.
„Imam informaciju da bi se na tom prijemu mogla pojaviti i Željka Cvijanović sa suprugom iako ne pripada tamo“, kazao je Puljić.
Kasnije se ispostavilo da je Cvijanović zaista prisustvovala prijemu koji je organizovao Trump, čime je ova informacija dobila dodatnu pažnju u javnosti.
Zašto se govori o presedanu?
Boravak dvoje članova Predsjedništva BiH u New Yorku otvorio je i pitanje načina predstavljanja Bosne i Hercegovine na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Prema navodima iz dostupnog materijala, BiH na zasjedanju Generalne skupštine UN-a tradicionalno predstavlja predsjedavajući Predsjedništva BiH.
Kao izuzetak navodi se 2014. godina, kada je, uz usaglašen stav Predsjedništva BiH, Bosnu i Hercegovinu predstavljao tadašnji član Predsjedništva Nebojša Radmanović.
Zbog toga je istovremeno prisustvo predsjedavajućeg Denisa Bećirovića i članice Predsjedništva Željke Cvijanović u kontekstu Generalne skupštine UN-a predstavljeno kao neuobičajena situacija.
Posebnu pažnju privuklo je i prisustvo Cvijanović na prijemu američkog predsjednika, jer se takvi događaji uglavnom vežu za zvanične predstavnike država koji učestvuju na Generalnoj skupštini.

