Nešto manje od dvije sedmice prije Općih izbora u Bosni i Hercegovini, OSCE-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) objavio je privremeni izvještaj o dosadašnjem toku izbornog procesa.
Izbori su zakazani za 4. oktobar 2026. godine, a ODIHR-ovi posmatrači prate pripreme, kampanju, rad izborne administracije, korištenje novih tehnologija, registraciju birača i kandidata, finansiranje kampanje i medijsko izvještavanje.
Prvi izbori s novim tehnologijama
Posebna pažnja posvećena je novim izbornim tehnologijama koje se prvi put uvode na području cijele BiH.
Planirana je upotreba uređaja za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića, od kojih se očekuje da doprinesu integritetu izbornog procesa.
ODIHR, međutim, upozorava da su pripreme bile praćene kašnjenjima i izazovima vezanim za isporuku i implementaciju opreme. Upravo su kratki rokovi za uvođenje novog sistema navedeni kao jedan od važnijih izazova pred izbore.
Više od 3,4 miliona birača
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, u Centralni birački spisak upisano je više od 3,4 miliona građana. CIK je prilikom raspisivanja izbora naveo precizan broj od 3.414.364 birača.
Birački spiskovi dostupni su za provjeru, dok su građani koji će glasati izvan BiH imali mogućnost registracije putem interneta.
ODIHR navodi da većina njihovih sagovornika nije izrazila ozbiljniju zabrinutost kada je riječ o inkluzivnosti biračkog spiska.
Na izborima se bira šest institucija, među kojima su Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, entitetski parlamenti, predsjednik i potpredsjednici RS te kantonalne skupštine.
Kampanja uz negativnu retoriku
Zvanična izborna kampanja počela je 4. septembra i završava 3. oktobra.
ODIHR navodi da je kampanja vidljiva širom zemlje, ali istovremeno bilježi negativnu političku retoriku i obraćanje biračima koje se često oslanja na etničke teme.
Političko okruženje opisano je kao izrazito polarizirano, a u izvještaju se razmatraju i reakcije koje su uslijedile nakon smrti Ratka Mladića, pravosnažno osuđenog na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.
Stotine prijava i kazne od 438.000 KM
Značajan dio dosadašnjih izbornih sporova odnosio se na kampanju prije njenog zvaničnog početka.
Prema podacima navedenim u izvještaju, CIK je zaprimio 534 prigovora i obavijesti, a razmotreno je 385 predmeta.
Sankcije su izrečene za 26 političkih stranaka i 20 kandidata, dok je ukupan iznos kazni dostigao 438.000 KM.
ODIHR bilježi i zabrinutost zbog mogućnosti zloupotrebe javnih resursa u predizbornom periodu.
Mediji pluralistički, ali postoje problemi
U izvještaju se razmatra i medijska scena u BiH.
Ona je formalno pluralistička, ali ODIHR ukazuje na utjecaj političkih i poslovnih interesa na medijsko okruženje.
Posmatračka misija zbog toga prati ne samo tradicionalne medije nego i kampanju na društvenim mrežama. ODIHR će analizirati i sposobnost institucija da prepoznaju i odgovore na dezinformacije i moguće strano ili domaće miješanje u izborni proces.
ODIHR će na sam dan izbora angažovati veliki broj posmatrača širom BiH. Planirano je do 300 kratkoročnih posmatrača, uz 26 dugoročnih posmatrača i centralni tim stručnjaka u Sarajevu.
Prvi zaključci o samom izbornom danu trebali bi biti predstavljeni 5. oktobra, dok će konačni izvještaj s detaljnijom procjenom i preporukama biti objavljen nekoliko mjeseci nakon završetka izbornog procesa.