Sagovornici ATV-a ocijenili su da se međunarodne okolnosti mijenjaju u korist zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini i preuzimanja pune odgovornosti domaćih institucija. Ipak, tvrdnje o navodnom zajedničkom stavu Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine predstavljaju politička tumačenja, a ne potvrđenu zajedničku odluku ovih država.
Dragan Dakić, savjetnik predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske za međunarodno pravo, smatra da Washington, Moskva i Peking sve više podržavaju veće oslanjanje na domaće političke predstavnike u rješavanju pitanja u Bosni i Hercegovini.
Ocjene o promjenama međunarodnih odnosa
Dakić tvrdi da je međunarodno djelovanje u BiH od 2021. godine izašlo iz pravnog okvira. Takva ocjena predstavlja njegov pravni i politički stav, a ne zaključak koji je općeprihvaćen među međunarodnim akterima.
Marko Romić, generalni sekretar predsjednika Republike Srpske, također smatra da odlučivanje o budućnosti Bosne i Hercegovine treba biti u rukama domaćih predstavnika. U svojim izjavama ustvrdio je da je Evropska unija kroz 14 prioriteta zahtijevala gašenje OHR-a.
Profesor Miloš Šolaja američko zalaganje za veću odgovornost domaćih institucija tumači kao približavanje zahtjevima za odlazak visokog predstavnika. S druge strane, politikolog Aleksandar Pavić smatra da Velika Britanija i Francuska predstavljaju prepreku zatvaranju OHR-a te da bi eventualne promjene vlasti u tim državama mogle utjecati na njihov odnos prema ovom pitanju.
Međunarodna podrška OHR-u i dalje postoji
Zvanični stavovi pojedinih međunarodnih partnera pokazuju da pitanje zatvaranja OHR-a nije riješeno i da među državama postoje značajne razlike u pristupu.
Velika Britanija je 30. oktobra pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija jasno podržala nastavak rada OHR-a, ističući njegovu važnu i legitimnu ulogu u Bosni i Hercegovini. Britanska predstavnica naglasila je da uslovi iz programa „5+2“ još nisu ispunjeni te da je prisustvo visokog predstavnika potrebno dok se ne ostvari napredak u njihovom ispunjavanju.
Evropska unija, s druge strane, ranije je pojasnila da su široka međunarodna supervizija i korištenje izvršnih ovlasti visokog predstavnika u načelu nespojivi s članstvom u EU. Međutim, evropski zvaničnici istovremeno podržavaju OHR i zatvaranje Ureda povezuju s ispunjavanjem jasno utvrđenih uslova.
Takav pristup ne predstavlja zahtjev za neposrednim gašenjem OHR-a, nego ukazuje na vezu između napretka Bosne i Hercegovine na evropskom putu i postepenog preuzimanja odgovornosti domaćih institucija.
Nema potvrde o zajedničkom stavu SAD-a, Rusije i Kine
Iako sagovornici ATV-a promjene u međunarodnim odnosima tumače kao okolnost koja bi mogla ubrzati zatvaranje OHR-a, zalaganje za veću odgovornost domaćih institucija ne znači automatski i saglasnost o rokovima, proceduri ili uslovima za okončanje međunarodne supervizije.
U dostupnim izvorima nije potvrđena zajednička odluka niti usaglašen zahtjev Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine za zatvaranje Ureda visokog predstavnika.
Zbog toga je važno razlikovati političke procjene sagovornika ATV-a od zvaničnih stavova međunarodnih institucija i država. Budućnost OHR-a i dalje zavisi od ispunjavanja utvrđenih uslova, ali i od odnosa ključnih međunarodnih aktera prema njihovoj primjeni.
Dok dio političkih predstavnika u Republici Srpskoj zatvaranje OHR-a vidi kao prioritet, zvanične izjave pojedinih međunarodnih partnera pokazuju da za takav potez još ne postoji jedinstven međunarodni pristup.