Poziv na “zatvaranje neba” nad Ukrajinom, koji je prvi put snažno odjeknuo tokom ruskog napada početkom 2022., ponovo je postao aktuelan nakon serije ruskih dronova i aviona koji su povrijedili zračni prostor NATO zemalja. Incidenti u Estoniji, Poljskoj i Rumuniji izazvali su zabrinutost u cijeloj Evropi i potakli rasprave o sposobnosti saveza da zaštiti granice i ukrajinski zračni prostor.
NATO je ubrzo pokrenuo misiju Eastern Sentry, dok su se među zapadnim saveznicima ponovo pojavile ideje o uvođenju zone zabrane letenja nad Ukrajinom. Prema analitičaru Kostiantynu Kryvolapu, svaki daljnji korak zavisit će isključivo od ruskih poteza:
„NATO je odbrambeni savez i reagira isključivo na prijetnje izvana.“
Šta znači „zatvaranje neba“?
Riječ je o uvođenju zone zabrane letenja iznad Ukrajine, u kojoj bi NATO snage imale pravo obarati ruske avione, dronove i projektile prije nego uđu u prostor članica saveza. Time bi se dopunila ukrajinska protivzračna odbrana, koja već koristi sisteme Patriot, IRIS-T, NASAMS, SAMP/T, Gepard i Skynex, ali koja još nema jedinstvenu i integrisanu arhitekturu.
Prema analitičarki Victoriji Vdovychenko sa Univerziteta Cambridge, čak i djelomična zabrana letenja nad zapadnom Ukrajinom imala bi ogroman učinak:
– Oslobodila bi ukrajinske resurse za bojište, zaštitila gradove poput Harkiva, Dnipra i Zaporižja, te omogućila sigurniji rad vojne industrije.
Rusko upozorenje
Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, poručio je da bi takav potez značio direktan rat NATO-a i Rusije:
„Dozvoliti saveznicima da obaraju naše dronove znači samo jedno – otvoreni sukob.“
Politička volja i koalicije
Za provedbu bi bili potrebni politički konsenzus i vojni resursi. Dok je 2022. nedostajalo političke volje, današnje okolnosti i ruske provokacije značajno mijenjaju situaciju. Poljska već planira izmjene zakona kako bi sama obarala ruske dronove nad Ukrajinom, čak i bez odobrenja NATO-a.
Najjednostavniji put bio bi proširenje European Sky Shield Initiative na Ukrajinu. Prema prijedlogu iz marta, tzv. „Evropski štit neba“ obuhvatio bi nuklearne elektrane, Lavov i Odesu.
Druga opcija je stvaranje regionalnih koalicija, poput moguće poljsko-ukrajinske, uz podršku Velike Britanije, Francuske, Švedske i Nizozemske. Takva struktura, finansirana zamrznutom ruskom imovinom, mogla bi funkcionisati kao petogodišnja misija, dok Ukrajina ne razvije vlastite kapacitete.
