Domovinski pokret predstavio je deklaraciju kojom poziva hrvatske institucije na snažniji angažman kada je riječ o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. U dokumentu se posebno ističe zahtjev za pokretanje inicijative kojom bi se uspostavila hrvatska izborna jedinica u Federaciji BiH.
Iz ove stranke poručuju da Hrvatska, kao jedna od potpisnica Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, ima obavezu pratiti položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini i, kako navode, štititi njihova politička prava.
U deklaraciji tvrde da se Hrvatima u BiH godinama osporava mogućnost izbora legitimnih političkih predstavnika te smatraju da se Federacija BiH postepeno udaljava od principa na kojima je uspostavljena.
Prema njihovom stavu, postojeći izborni sistem omogućava da brojniji narod utiče na izbor predstavnika drugog konstitutivnog naroda, što vide kao jedan od ključnih političkih problema u Bosni i Hercegovini.
Pozivaju se na Washingtonski i Daytonski sporazum
Domovinski pokret navodi da su Hrvati u BiH tokom devedesetih godina pristali na uključivanje Herceg-Bosne u Federaciju BiH na osnovu određenih političkih dogovora i garancija.
Smatraju da dio tih dogovora nikada nije u potpunosti proveden te ističu da Washingtonski i Daytonski sporazum, prema njihovom tumačenju, nisu predviđali model u kojem bi jedan konstitutivni narod mogao birati političke predstavnike drugom.
“Svako daljnje odlaganje rješenja hrvatskog pitanja u BiH značilo bi nerazumijevanje globalnog konteksta i postupanje suprotno potpisanim obvezama Republike Hrvatske”, navodi se u deklaraciji.
“Hrvatska izborna jedinica ne bi morala biti teritorijalno povezana”
Jedan od ključnih prijedloga Domovinskog pokreta jeste formiranje posebne hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH.
Naglašavaju da takva izborna jedinica ne bi morala biti u teritorijalnom kontinuitetu, odnosno da ne bi morala obuhvatati jedinstveno povezano područje.
Prema njihovom mišljenju, ovakav model mogao bi riješiti višegodišnje političke sporove oko izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH i predstavljanja Hrvata u institucijama države.
Spomenuli i mogućnost povratka Herceg-Bosne
U završnom dijelu deklaracije Domovinski pokret navodi da bi, ukoliko ne bude pronađeno prihvatljivo rješenje kroz politički dogovor, trebalo razmotriti i druge opcije.
Među njima spominju i mogućnost vraćanja na stanje prije Washingtonskog sporazuma.
“Ako ovaj prijedlog ne bude prihvaćen ili se kroz dijalog ne pronađu druga sustavna i dugoročna rješenja prihvatljiva Hrvatima, hrvatska strana ima svako pravo na vraćanje statusa prije sporazuma, a to bi značilo povratak Hrvatske Republike Herceg-Bosne”, navodi se u dokumentu.
Pozvali Hrvate na zajedništvo
Iz Domovinskog pokreta poručuju da pitanje političkog predstavljanja Hrvata u BiH smatraju jednim od najvažnijih nacionalnih pitanja.
“Nikada više i ni pod kojim uvjetima ne smije postojati nikakva mogućnost da Hrvatima u BiH drugi narod bira predstavnike. Sada je krajnji čas da se ‘hrvatsko pitanje’ u BiH riješi. Pozivamo sve Hrvate, gdje god bili, na zajedništvo u obrani ovoga vitalnog hrvatskog nacionalnog interesa”, zaključili su iz Domovinskog pokreta.
