Novinar Ivica Puljić i profesor međunarodnih odnosa Emir Hadžikadunić govorili su u emisiji Plenum Federalne televizije o tome kako se političke aktivnosti u Washingtonu mogu odraziti na Bosnu i Hercegovinu. Razgovor se odnosio na lobiranje Milorada Dodika, ulogu bh. diplomatije i budućnost međunarodnog prisustva u zemlji.
Politička dešavanja u Sjedinjenim Američkim Državama ponovo su otvorila pitanja koja bi mogla imati posljedice za BiH. Posebnu pažnju privlače aktivnosti domaćih političkih aktera, ali i način na koji ih posmatraju pojedini krugovi u Washingtonu.
Odluke jedne administracije nisu stav cijele države
Oba sagovornika naglasila su da odluke jedne administracije ne moraju predstavljati dugoročni stav američke države. Zato je, kako su poručili, važno da Bosna i Hercegovina mnogo aktivnije koristi diplomatske kanale i uspostavlja kontakte s američkim institucijama.
Prema njihovoj ocjeni, političke prilike se mijenjaju, a domaće institucije moraju biti spremne da pravovremeno reaguju, umjesto da čekaju razvoj događaja.
Puljić: Ambasada je trebala reagovati
Puljić smatra da BiH nedovoljno koristi mogućnosti koje joj se otvaraju u Washingtonu. Posebno je kritikovao rad Ambasade BiH u SAD-u, navodeći da nakon pojedinih medijskih istraživanja nije primijetio dovoljno snažnu diplomatsku reakciju.
Po njegovom mišljenju, ambasada je trebala organizovati konferenciju za medije i aktivnije upoznati američku javnost s političkim okolnostima u zemlji. Ukazao je i na problem nepostojanja jedinstvenog vanjskopolitičkog nastupa.
„Mora se lobirati, ali profesionalno“, poručio je Puljić.
Istakao je da značajnu ulogu može imati i bosanskohercegovačka dijaspora, koja bi mogla pomoći u uspostavljanju političkih kontakata bez velikih finansijskih ulaganja.
Dodik i Čović: različiti pristupi
Puljić se osvrnuo i na razlike između lobističkih aktivnosti Milorada Dodika i Dragana Čovića. Prema njegovim riječima, pojedini Dodikovi lobistički ugovori povezani su sa zagovaranjem nezavisnosti Republike Srpske, dok se Čovićeve aktivnosti predstavljaju kroz pitanja konstitutivnosti naroda i očuvanja teritorijalnog integriteta BiH.
Govoreći o administraciji Donalda Trumpa, upozorio je da njene odluke mogu biti nepredvidive, ali da se američka izvršna vlast ne može poistovjećivati s Kongresom. Ocijenio je da bi promjena odnosa snaga nakon kongresnih izbora mogla otvoriti prostor za dodatna saslušanja i preispitivanje pojedinih aktivnosti administracije. Ipak, ne očekuje da bi to automatski popravilo položaj BiH.
EUFOR i Ured visokog predstavnika
Jedna od tema bila je i budućnost međunarodnog prisustva u zemlji. Puljić je izdvojio predstojeće odlučivanje o produženju mandata EUFOR-a, smatrajući da će američki stav biti izuzetno značajan.
Govorio je i o budućnosti Ureda visokog predstavnika, uz ocjenu da Washington želi međunarodnog predstavnika čiji pristup neće biti u suprotnosti s politikom američke administracije.
Hadžikadunić je, s druge strane, naglasio da pojedinačne političke odluke ne znače nužno promjenu dugoročne američke podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine.
„Prelobirao se“
Najdirektnije ocjene odnosile su se na aktivnosti Milorada Dodika i njegovih saradnika u SAD-u. Puljić smatra da je Dodik intenzivnim lobiranjem privukao pažnju američkih medija i javnosti, posebno zbog istraživanja njegovih političkih kontakata i veza s osobama bliskim Trumpovoj administraciji.
„Dodik se malo, ja to volim reći, prelobirao“, izjavio je Puljić.
Prema njegovoj ocjeni, pojedina lobistička nastojanja sada bi mogla imati suprotan učinak od očekivanog. Također tvrdi da Dodik preko lobista pokušava utjecati na budućnost međunarodnih vojnih snaga u BiH.
Hadžikadunić: pitanje je i pravno
Hadžikadunić je otišao korak dalje, upozorivši da lobiranje usmjereno na secesiju otvara i pravna pitanja. Prema njegovom mišljenju, trebalo bi razmotriti mogućnost pokretanja postupaka ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u drugim državama, uključujući Austriju i SAD, ako postoje dokazi da su prekršeni njihovi zakoni.
Istakao je da samo postojanje entitetskih predstavništava nije sporno, ali da aktivnosti usmjerene protiv ustavnog poretka BiH predstavljaju drugačije pitanje.
Može li se promijeniti američki odnos prema BiH?
Hadžikadunić smatra da Dodikove međunarodne kontakte ne treba potcjenjivati, ali vjeruje da lobiranjem neće biti lako promijeniti stratešku politiku SAD-a prema BiH. Podsjetio je da Bosna i Hercegovina i dalje ima podršku među pojedinim američkim političarima, bez obzira na odnose s aktuelnom administracijom.
Njegova završna poruka bila je da domaće institucije trebaju jačati zvaničnu diplomatiju. Kako je ocijenio, komunikacija s američkim institucijama i međunarodnim partnerima važnija je od pojedinačnih političkih lobističkih aktivnosti.
Zaključak razgovora je da ishod neće zavisiti samo od odluka u Washingtonu, nego i od toga koliko će BiH biti spremna da svoje interese zastupa organizovano, profesionalno i na vrijeme.