Evropski lideri sve su zabrinutiji zbog najnovijih poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji bi mogli dodatno oslabiti položaj Ukrajine u ratu s Rusijom. U samo sedam dana Washington je ublažio dio pritiska na Moskvu, pozvao Kijev da obustavi napade na ruske rafinerije i doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Prema pisanju Bloomberga, na koje se poziva Večernji.hr, posljednji potezi američke administracije pojačali su strah evropskih zvaničnika da bi Washington mogao sve više pogodovati interesima ruskog predsjednika Vladimira Putina. Istovremeno, evropske zemlje svjesne su da još nemaju odgovarajuću alternativu saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, posebno kada je riječ o vojnoj i obavještajnoj podršci Ukrajini.
Situacija tako pred Evropsku uniju postavlja teško pitanje: kako nastaviti podržavati Kijev ako američka politika postane manje pouzdana, a da se pritom ne ugrozi saradnja s Washingtonom?
Trumpovi potezi izazvali zabrinutost u Evropi
Među potezima koji su izazvali najveću zabrinutost evropskih lidera nalaze se Trumpovi pozivi Ukrajini da prestane napadati ruske rafinerije, njegove namjere da ublaži ograničenja na kupovinu ruskog dizela i izjave kojima je doveo u pitanje legitimitet Zelenskog.
Dodatni problem predstavlja ograničavanje ukrajinskog pristupa satelitskom sistemu Starlink, koji je u vlasništvu kompanije Elona Muska. Taj sistem ima važnu ulogu u komunikaciji ukrajinskih snaga i njihovom djelovanju na ratištu.
Zelenski je na posljednja dešavanja reagovao otvorenim kritikama američkog predsjednika, izražavajući nezadovoljstvo zbog poteza koji bi mogli otežati ukrajinsku odbranu. Prema izvorima upoznatim s razgovorima evropskih lidera na sastanku u Bruxellesu, upravo je mogućnost da Washington promijeni odnos prema ratu dodatno pojačala zabrinutost evropskih zvaničnika.
Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da je zapadni savez u slabijem položaju nego prije samo nekoliko dana.
„Ako ne podržavate Ukrajinu, dovodite cijelu Evropu, a po mom mišljenju i NATO, u mnogo opasniju situaciju“, poručila je Frederiksen.
Njena izjava odražava strah da bi slabljenje podrške Ukrajini moglo imati posljedice koje bi nadilazile samo ratište i utjecale na širu sigurnosnu situaciju u Evropi.
Od ranijih sukoba do novih nesuglasica
Odnosi Trumpa i Zelenskog već su prolazili kroz ozbiljne krize. Njihov raniji sastanak u Ovalnom uredu završio je žestokom raspravom, nakon koje su Sjedinjene Američke Države nakratko ograničile razmjenu obavještajnih podataka s Ukrajinom.
Washington je kasnije pokušao uvjeriti Kijev da prihvati mirovni plan od 28 tačaka, koji je, prema ocjenama iznesenim u medijskim izvještajima, u velikoj mjeri odgovarao ruskim zahtjevima. Zelenski je tada upozorio da bi Ukrajina mogla izgubiti jednog od svojih najvažnijih međunarodnih partnera.
Tokom ljeta evropski lideri nastojali su poboljšati odnose dvojice predsjednika. Francuski predsjednik Emmanuel Macron organizovao je na samitu G7 u Francuskoj kratak susret Trumpa i Zelenskog, tokom kojeg je ukrajinski predsjednik američkom kolegi pokazao fotografije kijevske katedrale teško oštećene ruskim raketama.
Međutim, najnovija neslaganja pokazuju koliko je teško održati stabilnu saradnju između Washingtona i Kijeva dok se istovremeno pokušava postići dogovor o okončanju rata.
Ukrajina ulazi u težak period
Najnovija kriza dolazi u osjetljivom trenutku za Ukrajinu. S približavanjem zime, zemlja se suočava s nedostatkom američkih presretača Patriot, koji su ključni za odbranu od ruskih raketnih napada.
Rat istovremeno nastavlja opterećivati ukrajinski budžet, dok evropske zemlje imaju ograničene mogućnosti da u potpunosti nadoknade eventualni manjak američke finansijske i vojne pomoći.
Rusija sve češće napada civilne ciljeve, a posljedice se ogledaju i u povremenim prekidima snabdijevanja električnom energijom i vodom. Zbog toga je ukrajinskoj odbrani posebno važna kontinuirana isporuka sistema protivzračne odbrane i municije.
Trumpovi pozivi na obustavljanje napada na ruske rafinerije dodatno su zabrinuli evropske zvaničnike. Takvi napadi predstavljaju dio ukrajinskih nastojanja da oslabi ruske ratne kapacitete i prihode povezane s energetskim sektorom.
Cijene goriva i američka unutrašnja politika
Bloomberg Trumpove poteze povezuje i s unutrašnjopolitičkim okolnostima u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema izvještaju, američkog predsjednika očekuju međuizbori, na kojima se njegovim republikancima predviđaju značajni gubici.
Cijene goriva predstavljaju važno političko pitanje u SAD-u, zbog čega bi jeftinija energija mogla imati utjecaj na raspoloženje birača. Trump je visoke cijene goriva povezao s potrebom za dodatnim snabdijevanjem, dok se u izvještaju Bloomberga kao jedan od glavnih uzroka rasta cijena navodi američki rat protiv Irana.
U tom kontekstu, ublažavanje ograničenja na kupovinu ruskog dizela moglo bi se posmatrati i kroz pokušaj da se utiče na energetsko tržište. Ipak, politički i ekonomski motivi američke administracije ne mijenjaju činjenicu da bi promjene u pristupu Rusiji mogle imati posljedice po evropsku sigurnost i pregovarački položaj Ukrajine.
Evropa ne želi izgubiti američku podršku
Uprkos rastućem nepovjerenju prema Washingtonu, većina evropskih lidera smatra da bi Zelenski trebao ublažiti javne kritike Trumpa. Razlog je procjena da Evropa trenutno ne može u potpunosti zamijeniti američku vojnu i obavještajnu podršku.
Sjedinjene Američke Države i dalje prodaju oružje Ukrajini i dostavljaju obavještajne podatke važne za njenu odbranu. Jedan evropski zvaničnik upozorio je da bi prekid američke razmjene obavještajnih podataka ostavio Evropu bez dobrog rješenja za nadoknadu takvog gubitka.
Zbog toga su evropski lideri na sastancima u Bruxellesu uglavnom izbjegavali javno kritikovati američkog predsjednika, iako su, prema izvorima Bloomberga, na zatvorenim razgovorima izražavali šok zbog njegovih posljednjih poteza.
Evropske zemlje istovremeno ne namjeravaju odustati od osnovnih elemenata svoje politike prema Ukrajini. Nastavljaju podržavati sankcije protiv Rusije i protive se mirovnom sporazumu koji bi zahtijevao da Ukrajina prepusti teritoriju Moskvi.
Prema navodima iz izvještaja, Kijev je u međuvremenu uspio vratiti dio izgubljenog teritorija u istočnom Donbasu, regiji koju ruski predsjednik Vladimir Putin želi staviti pod kontrolu Moskve.
Kijev i dalje zavisi od ključnih američkih kapaciteta
Iako je američki utjecaj na Ukrajinu tokom posljednjih mjeseci donekle oslabio, Washington i dalje ima važnu ulogu u odbrambenim sposobnostima Kijeva. Obavještajna saradnja ostaje ključna, dok Evropa osigurava najveći dio novca za podršku Ukrajini i kupovinu američkog oružja, prema informacijama koje prenosi Bloomberg.
Ukrajina također dobija municiju za borbene avione F-16, namijenjenu obaranju ruskih bespilotnih letjelica na mlazni pogon.
Trumpovi pokušaji da postigne mirovni sporazum, što je obećavao ubrzo nakon preuzimanja dužnosti, zasad nisu donijeli značajniji napredak. Posljednji razgovori na Floridi tokom vikenda, prema izvještaju, skraćeni su nakon što je Trump postigao dogovor o ruskom dizelu. Pregovori su se uglavnom sveli na ponavljanje prijedloga o kojima se raspravlja već mjesecima.
Takav razvoj događaja dodatno otežava položaj evropskih zemalja, koje pokušavaju istovremeno održati transatlantsku saradnju i spriječiti da mirovni proces dovede do sporazuma koji bi bio nepovoljan za Ukrajinu.
Kallas: Pritisak treba vršiti na agresora, a ne na žrtvu
Na sastanku u ponedjeljak ministri vanjskih poslova Evropske unije privatno su se usaglasili da osnovni pravac politike prema Ukrajini treba ostati nepromijenjen, bez obzira na promjene američkog pristupa.
Dogovor je, prema izvještaju, da evropske zemlje sarađuju sa Sjedinjenim Američkim Državama kada je to moguće, ali da nastave samostalno podržavati Kijev kada zajednički pristup izostane.
Visoka predstavnica Evropske unije za vanjsku politiku Kaja Kallas jasno je naglasila razliku između evropskog i američkog pristupa ratu.
„Definitivno imamo drugačiji pristup ovom ratu. Smatramo da moramo vršiti pritisak na agresora da zaustavi rat, a ne na žrtvu da se preda. Pritisak na Ukrajinu nije ispravan pristup“, poručila je Kallas.