Posljednjih deset godina Narodna banka Srbije (NBS) uplaćivala je u državni proračun znatno manje iznose. Bilo je čak i godina u kojima država od centralne banke nije dobila ni dinara, prenosi Dnevnik.hr.
Slučaj je ponovo skrenuo pažnju nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na izvanrednoj sjednici Vlade 16. studenoga izjavio da će država, ukoliko bude potrebno, osigurati novac za stabilizaciju situacije u velikoj državnoj kompaniji. U nastavku obraćanja guvernerki NBS-a Jorgovanki Tabaković, Vučić je dodao rečenicu koja je odmah izazvala brojne špekulacije:
„I, Jorgovanka, ono o čemu smo svojedobno pričali, o specijalnoj operaciji, to ćemo morati izvesti.“
Zbog te izjave, javnost je počela nagađati šta bi tačno mogla biti „specijalna operacija“ koju, prema svemu sudeći, vodi mali krug ljudi – s predsjednikom kao glavnim donositeljem odluka, dok bi ključne poteze trebali povući guvernerka Tabaković i ministar financija Siniša Mali. Premda tokom same sjednice nije otvoreno objašnjeno o čemu se radi, jasno je da će NBS imati jednu od centralnih uloga, piše Nova.rs.
Samo osam dana nakon pomenute izjave, NBS je u ponedjeljak u državni proračun uplatila 33,86 milijardi dinara (oko 288,6 milijuna eura) na osnovu viška prihoda iz završnog računa za prethodnu godinu. To predstavlja rekordan iznos – čak 2,7 puta veći od dosadašnje rekordne uplate iz prošle godine, kada je prebačeno 12,3 milijarde dinara. Štoviše, ovogodišnja uplata je za 4,1 milijardu dinara veća od ukupnog iznosa koji je NBS uplatila tijekom prethodnih pet godina zajedno (2020–2024).
S obzirom na naglu i neuobičajeno veliku uplatu, analitičari smatraju da je ovaj potez možda samo prvi korak u spomenutoj „specijalnoj operaciji“ o kojoj je Vučić govorio.
Evo o čemu se radi
Prema informacijama dostupnim u javnosti, „specijalna operacija“ najvjerovatnije se odnosi na ubrzano prikupljanje sredstava za saniranje finansijske situacije državne kompanije, uključujući potencijalne obaveze, dugove ili gubitke koji bi mogli pasti na teret proračuna.
U praksi, to znači da je država zatražila od centralne banke maksimalno preraspodjeljivanje dobiti iz prethodne godine kako bi se proračun što prije napunio svježim novcem. Centralna banka ima zakonsko pravo da višak prihoda preusmjeri u proračun, ali ovako velika uplata u kratkom roku ukazuje da je odluka donesena van uobičajenih finansijskih tokova – što je i razlog zašto se taj potez u političkim krugovima opisuje kao posebna, dogovorena operacija.
Drugim riječima, država pokušava što brže osigurati značajan iznos sredstava kako bi stabilizirala situaciju u strateški važnom preduzeću, a centralna banka je ključni instrument u toj fazi. Zbog toga se vjeruje da će ovaj potez biti tek uvod u daljnje korake – bilo kroz nove uplate, državne garancije ili direktne intervencije na tržištu.
