Blagojević: Ustavni sud BiH mogao bi proglasiti neustavnom odluku NSRS o vetu Željke Cvijanović
Ustavni sud Bosne i Hercegovine mogao bi proglasiti neustavnom odluku Narodne skupštine Republike Srpske od 7. jula 2026. godine, kojom je potvrđen veto članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović na imenovanje dva inostrana člana Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.
Takvu mogućnost u svojoj pravnoj analizi iznosi profesor prava i kolumnista Milan Blagojević, koji smatra da bi se pred Ustavnim sudom BiH uskoro moglo otvoriti pitanje ustavnosti odluke entitetskog parlamenta.
Blagojević podsjeća da je zahtjev za ocjenu ustavnosti već upućen Ustavnom sudu BiH, te smatra da bi odluka tog suda mogla biti posljedica načina na koji je Cvijanović postupala tokom cijelog procesa imenovanja članova Komisije.
Sporna odluka iz januara
U središtu Blagojevićeve analize nalazi se odluka Predsjedništva BiH iz januara ove godine, kojom su, prema njegovim navodima, vraćeni inostrani članovi Komisije za nacionalne spomenike, ali je istovremeno promijenjen i način odlučivanja unutar tog tijela.
Prema njegovom tumačenju, ranijom odlukom Predsjedništva BiH iz 2016. godine bilo je uvedeno odlučivanje konsenzusom, čime je, kako navodi, bila onemogućena mogućnost preglasavanja Republike Srpske u Komisiji.
Blagojević smatra da je januarskom odlukom ponovo uvedeno većinsko odlučivanje, čime je otvorena mogućnost da Republika Srpska bude preglasana.
Ključ njegovih kritika prema Željki Cvijanović jeste tvrdnja da je ona u januaru imala mogućnost da uloži veto na odluku preostala dva člana Predsjedništva BiH, ali da to tada nije učinila.
„Umjesto da u januaru ove godine izjavi veto na takvu, po Republiku Srpsku štetnu odluku preostala dva člana Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović to nije htjela da učini“, navodi Blagojević.
Prema njegovoj interpretaciji, problem je dodatno nastao zbog toga što je Cvijanović veto uložila nekoliko mjeseci kasnije, kada je odluka Predsjedništva već stupila na snagu.
Veto na imenovanje inostranih članova
Cvijanović je potom osporila imenovanje dva inostrana člana Komisije za nacionalne spomenike, a Narodna skupština Republike Srpske je 7. jula potvrdila njen veto.
Upravo ta odluka NSRS sada bi, prema Blagojevićevom mišljenju, mogla biti predmet ocjene pred Ustavnim sudom BiH.
On smatra da bi Ustavni sud mogao zaključiti da je veto uložen nakon što je osnovna odluka već stupila na snagu, zbog čega bi takvo postupanje moglo biti ocijenjeno kao neustavno.
U mogućem obrazloženju odluke, navodi Blagojević, Ustavni sud BiH mogao bi posebno razmatrati činjenicu da Cvijanović nije iskoristila veto u trenutku kada je Predsjedništvo BiH odlučivalo o Komisiji, nego tek kasnije, kada je odluka već proizvodila pravne posljedice.
Druga mogućnost bio je zahtjev Ustavnom sudu
Posebno pitanje koje Blagojević otvara jeste da li je Cvijanović umjesto naknadnog veta mogla koristiti drugi pravni mehanizam.
Prema njegovom tumačenju, ona je mogla podnijeti zahtjev Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti odluke Predsjedništva BiH iz januara.
To pitanje dobija dodatnu težinu zbog navoda da odluka Predsjedništva BiH predviđa da inostrane članove Komisije za nacionalne spomenike nominuje direktor UNESCO-a.
Blagojević podsjeća da je Cvijanović tvrdila kako dva imenovana inostrana člana Komisije nisu nominovana od direktora UNESCO-a.
Ukoliko je takav navod pravno relevantan, pitanje bi bilo da li je ustavnost odnosno zakonitost samog imenovanja trebalo osporavati pred Ustavnim sudom, umjesto naknadnim vetom.
Šta bi mogao odlučiti Ustavni sud BiH?
Ustavni sud BiH, prema Ustavu Bosne i Hercegovine, ima nadležnost da odlučuje o sporovima koji se odnose na pitanja utvrđena Ustavom BiH. Blagojević upravo na toj osnovi očekuje da bi Sud mogao razmatrati i odluku Narodne skupštine Republike Srpske iz jula ove godine.
On smatra da nije isključena mogućnost da Sud prihvati zahtjev za ocjenu ustavnosti i poništi odluku NSRS kojom je potvrđen veto na imenovanje inostranih članova Komisije.
Prema scenariju koji iznosi Blagojević, Ustavni sud bi mogao zaključiti da se rad Komisije ne može blokirati naknadnim vetom, nakon što je odluka o njenom sastavu već stupila na snagu.
Istovremeno, takav zaključak ne bi automatski značio da su sva pitanja vezana za imenovanje inostranih članova Komisije riješena. Ostalo bi otvoreno pitanje da li je januarska odluka Predsjedništva BiH bila u skladu s propisima, posebno ako postoji spor oko toga ko je imao pravo nominovati inostrane članove.
Blagojević o odgovornosti Cvijanović
Najveći dio Blagojevićeve kritike usmjeren je na postupanje Željke Cvijanović i pitanje pravovremenog korištenja ustavnih mehanizama.
On smatra da bi eventualna odluka Ustavnog suda BiH kojom bi bila proglašena neustavnom julska odluka NSRS pokazala posljedice odluke da se veto nije koristio ranije.
„Zbog toga, dakle, ne treba da nas iznenadi takva odluka Ustavnog suda BiH“, navodi Blagojević, dodajući da bi ona, prema njegovom mišljenju, bila još jedan dokaz „neodgovornog ponašanja“ prema Republici Srpskoj.
Na kraju svoje analize posebno naglašava da je, kako smatra, veto trebalo iskoristiti u januaru, kada je Predsjedništvo BiH donosilo odluku o Komisiji, a ne nekoliko mjeseci kasnije.
Važno je, međutim, naglasiti da se radi o pravnoj procjeni Milana Blagojevića. U trenutku objave ovog teksta nije donesena odluka Ustavnog suda BiH kojom bi bila potvrđena njegova očekivanja, pa nije moguće unaprijed tvrditi kakav će biti konačan stav Suda.
Pitanje će stoga biti riješeno tek nakon što Ustavni sud BiH razmotri podneseni zahtjev i zauzme zvaničan stav o ustavnosti odluke Narodne skupštine Republike Srpske od 7. jula 2026. godine.