Beogradski advokat Čedomir Stojković, gostujući na BHRT-u, iznio je očekivanje da bi prva konkretna saradnja nove vlasti u Srbiji i Bosne i Hercegovine mogla biti krivična, i to kroz izručenje Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, Srbiji radi suđenja za korupciju. Riječ je o njegovoj ocjeni, a ne o zvaničnom zahtjevu ili odluci pravosudnih organa.
Razgovor je vođen u trenutku kada politička scena u Srbiji ulazi u period primopredaje vlasti, a o tome kako će se promjene odraziti na susjedstvo sve se češće govori i u BiH.
„Ponašanje režima u odumiranju“
Stojković je konstitutivnu sjednicu Narodne skupštine Srbije opisao kao „ponašanje režima u odumiranju“. Prema odluci parlamenta, za predsjednika Skupštine 19. novembra izabran je Aleksandar Ćupić. Advokat očekuje da će nova vlada biti formirana u narednim sedmicama.
Poseban dio razgovora posvetio je Aleksandru Vučiću, koji je sada narodni poslanik. Prema Stojkovićevoj ocjeni, Vučić pokušava zadržati pristalice. Taj krug, kako je rekao, čine stranački saradnici, utjecajni privrednici i osobe koje je povezao s kriminalom. Ustvrdio je i da su mnogi biznismeni bliski dosadašnjoj vlasti već napustili Srbiju.
Izrazio je i uvjerenje da se politički slom dosadašnje vlasti bliži:
„Taj pad Vučićeve kule, poput kule Mordora, će se dogoditi, pa ja mislim, do kraja ove godine, najdalje u januaru mjesecu.“
Novac, nemiri i pogled na region
Stojković je tvrdio da je dosadašnja vlast u Beogradu novcem stečenim korupcijom finansirala aktere koji su, prema njegovim riječima, podsticali nemire u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i, u novije vrijeme, Sjevernoj Makedoniji. Ocijenio je da bi prekid tih finansijskih tokova smanjio utjecaj prethodne vlasti u zemljama regiona. Dokazi za ove tvrdnje u izvještaju o intervjuu nisu navedeni.
Govoreći o najavama Studentske liste da će se zalagati za preispitivanje pojedinih unutrašnjopolitičkih pitanja u BiH, uključujući odluke visokog predstavnika, Stojković je rekao da o odnosu buduće vlade prema BiH treba suditi prema njenim potezima. Podsjetio je da Studentska lista djeluje kao pokret te da buduću vladu treba stalno podsjećati da vladavina prava podrazumijeva i poštivanje međunarodnog prava.
Šta bi, prema Stojkoviću, trebalo da bude prvi korak
U tom kontekstu iznio je ono što smatra najvažnijim: očekuje da će buduća vlast u Srbiji prema Miloradu Dodiku postupati kao prema osumnjičenom u eventualnom krivičnom postupku. Izručenje predsjednika SNSD-a Srbiji radi suđenja za korupciju vidi kao mogući prvi korak saradnje nove vlasti u Beogradu s Bosnom i Hercegovinom.
Advokat smatra da bi odnos Srbije prema Dodiku ubuduće trebalo da se zasniva na primjeni krivičnog zakonodavstva. Iznio je tvrdnju da Dodik raspolaže milionima, možda i stotinama miliona, te da je do znatnog dijela tog novca došao korupcijom na štetu građana Srbije. Ni za ove navode u izvještaju o intervjuu nisu predočeni dokazi.
„Ukoliko on bude želio da se negdje sakrije, da sjedi u Bosni i Hercegovini da ga Srbija ne bi uhapsila, ja očekujem da prva saradnja između Srbije i Bosne i Hercegovine nastupi kroz krivičnu saradnju, da Bosna i Hercegovina izruči Srbiji osumnjičenog Milorada Dodika da bi mu se ovdje sudilo za korupciju“, kazao je Stojković.
Stojković ne vjeruje da će se Dodik približiti novoj vlasti, kao što je, prema njegovoj ocjeni, učinio nakon odlaska Borisa Tadića. Pozivajući se na Dodikovo državljanstvo Srbije, rekao je da bi ga buduće vlasti trebale posmatrati kao državljanina Srbije koji živi u BiH i čiju bi eventualnu krivičnu odgovornost trebalo ispitati. Dodao je da ne očekuje političke dogovore nove vlasti s Dodikom.
Šta kaže pravni okvir, a šta za sada nije potvrđeno
BiH i Srbija imaju bilateralni ugovor o izručenju koji pod propisanim uslovima omogućava i izručenje vlastitih državljana za određena krivična djela, među kojima su i djela korupcije. Time je, barem formalno, predviđen mehanizam o kojem govori Stojković.
Ipak, u pregledanim javnim izvorima nema potvrde da je Srbija zatražila Dodikovo izručenje niti da je otvoren postupak povodom tvrdnji iznesenih u intervjuu. Riječ je, dakle, o očekivanjima i ocjenama jednog advokata, a ne o službenom zahtjevu ili odluci pravosudnih organa.
Za čitaoce je važno razlikovati političke ocjene i prognoze od pravno utvrđenih činjenica. Tvrdnje o korupciji, finansiranju nemira ili o stečenom bogatstvu u ovom slučaju su izjave gosta u emisiji, a ne nalazi suda ili tužilaštva. Svaki eventualni postupak izručenja morao bi proći propisanu proceduru, u kojoj odlučuju nadležni pravosudni organi.
Hoće li nova vlada u Beogradu uopšte pokrenuti takvo pitanje, i na koji način, pokazat će se tek nakon njenog formiranja i prvih konkretnih poteza prema Bosni i Hercegovini.

