Penzioneri širom Bosne i Hercegovine već dugo upozoravaju da žive ispod nivoa dostojanstva, a brojni ekonomski pokazatelji potvrđuju da je njihov položaj sve teži. Mnogi od njih svakodnevno se suočavaju s borbom za osnovnu egzistenciju, dok istovremeno iščekuju odluke vlasti koje bi mogle donijeti povećanje penzija od početka iduće godine. Upravo zbog toga penzionerska populacija s velikom pažnjom prati sve najave iz oba entiteta, jer i najmanje korekcije mogu značajno uticati na kućni budžet osoba koje žive od vrlo skromnih primanja, piše Večernji list BiH.
U Federaciji BiH najniža penzija trenutno iznosi 599 KM, dok je zagarantovana blizu 715 KM, a prosjek se kreće oko 760 KM. Ovi podaci jasno pokazuju da veliki broj penzionera – naročito onih koji godinama primaju minimalne iznose – ostaje u okviru veoma niskih primanja, nedovoljnih da prate rast troškova života. Cijene hrane, energenata i svakodnevnih potrepština neprestano rastu, pa se troškovi gomilaju brže nego što se penzije usklađuju.
Upravo zbog toga penzioneri sve češće ističu da usklađivanje primanja ne bi smjelo da se oslanja samo na statističke formule, već da bi trebalo da prati realne potrošačke troškove. Penzionerske organizacije i ekonomski stručnjaci upozoravaju da rast inflacije dodatno potiče potrebu za hitnim korekcijama i da su u mnogim domaćinstvima osnovne životne namirnice postale luksuz.
U proceduri je i nacrt izmjena Zakona o PIO, kojim se predlaže novi model obračuna penzija. Jedan od ključnih elemenata tog modela jeste povećanje minimalne penzije na približno 700 KM, što bi predstavljalo značajno poboljšanje za desetine hiljada korisnika. Ipak, ovaj prijedlog ima i svoju drugu stranu – penzije ostvarene s minimalnih 15 godina staža bile bi niže u odnosu na sadašnje, jer bi se mnogo više uvažavala dužina staža i uplaćenih doprinosa. To je otvorilo pitanje da li bi novi zakon bio pravičniji ili bi doprinio stvaranju dodatnih nejednakosti unutar penzionerske populacije.
Iako je nacrt pripremljen, male su šanse da će biti usvojen do kraja ove godine. Politička previranja, finansijska neizvjesnost i potreba dodatnih analiza usporavaju proceduru. Ukoliko zakon ne bude usvojen, penzije će se i dalje usklađivati po postojećem modelu, najvjerovatnije na proljeće, zavisno od kretanja potrošačkih cijena i prosječnih plata.
Poslanici Admir Čavalić i Almedin Aliefendić ponudili su dodatno rješenje – izmjene i dopune Zakona o PIO kojima se traži povećanje penzija za najmanje 20% od 1. januara 2026. godine. Navode da je situacija alarmantna i da penzioneri jednostavno ne mogu više čekati, posebno u vrijeme kada inflacija nagriza sve, od hrane do režijskih troškova. Njihov stav je jasan: penzioneri žive ispod granice dostojanstva i vlast mora hitno reagovati.
U Republici Srpskoj situacija je drugačija, ali problemi su slični. Najniža penzija iznosi 330 KM, a prosječna oko 652 KM. Posljednje povećanje od 3% unijelo je tek simboličnu razliku – minimalna penzija porasla je manje od 10 KM, dok je prosječna povećana oko 20 KM. Za januar je najavljeno novo usklađivanje, ali su očekivanja penzionera bila znatno veća. Iako su se nadali povećanju od najmanje 10%, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik potvrdio je da će rast iznositi 6,25%.
Penzioneri u RS-u redovno ukazuju na velike razlike u odnosu na Federaciju. Kažu da nemaju ništa protiv penzionera u drugom entitetu, ali ne mogu zanemariti činjenicu da su minimalne penzije u FBiH više za oko 270 KM, dok su prosječne veće za oko 110 KM. To dodatno podstiče nezadovoljstvo i zahtjeve za snažnijom reformom penzionog sistema.
