Predsjedništvo Bosne i Hercegovine usvojilo je na vanrednoj sjednici zaključke o stanju u Javnom radiotelevizijskom servisu BiH (BHRT), uz protivljenje članice Predsjedništva Željke Cvijanović (SNSD). Zaključci stupaju na snagu danom donošenja i bit će objavljeni u „Službenom glasniku BiH“.
Prvim zaključkom Predsjedništvo je ocijenilo da je finansijsko stanje BHRT-a ozbiljna prijetnja njegovom opstanku. Kao glavni uzrok navedeno je kršenje Zakona o Javnom radiotelevizijskom servisu BiH i povezanih propisa, prvenstveno u dijelu raspodjele RTV takse, za šta je označen Javni radiotelevizijski servis Republike Srpske (RTRS).
Predsjedništvo BiH pozvalo je Vijeće ministara da hitno osigura dosljednu primjenu zakona, posebno kada je riječ o raspodjeli sredstava od RTV takse. Također je zatraženo da nadležne institucije bez odlaganja preduzmu mjere kako bi se osigurala prinudna naplata duga od 103,5 miliona KM u korist BHRT-a.
Zaključcima je upućen i poziv Vijeću ministara, Parlamentarnoj skupštini BiH i drugim nadležnim institucijama da iz raspoloživih sredstava osiguraju interventnu finansijsku pomoć kako bi se spriječio prekid rada BHRT-a i očuvalo njegovo kontinuirano funkcionisanje. Posebno je naglašena potreba da se osiguraju puna prava zaposlenika BHRT-a iz radnog odnosa.
Željka Cvijanović izjavila je da nije podržala zaključke, koje je inicirao Denis Bećirović (SDP), ocijenivši ih kao tendenciozne, jednostrane i neprihvatljive. U izjavi za Srnu navela je da stvarni cilj inicijative, prema njenom mišljenju, nije bilo rješavanje problema u BHRT-u, već prebacivanje kompletne odgovornosti na Republiku Srpsku i RTRS.
„Očigledno je da Bećirović nije tražio sjednicu s ciljem rješavanja problema, već da bi svu krivicu za stanje u BHRT-u pokušao svaliti na Republiku Srpsku i RTRS“, poručila je Cvijanović.
Dodala je da se u zaključcima selektivno pristupa odgovornosti unutar javnog radiotelevizijskog sistema, dok se zanemaruju obaveze i problemi ostalih aktera, što, kako je navela, ne može dovesti do trajnog rješenja.
Cvijanović je istakla da zaključci ne obuhvataju sve finansijske odnose unutar sistema javnog emitovanja, uključujući međusobna dugovanja između BHRT-a, FTV-a i RTRS-a, kao ni prihode od marketinga. Posebno je problematizirala pitanje naplate RTV takse u Federaciji BiH, navodeći da se taj problem uopće ne spominje, iako u pojedinim dijelovima FBiH naplata takse ne funkcioniše.
Također je kritikovala poslovne odluke BHRT-a, tvrdeći da je ta institucija samostalno i mimo zakona zaključivala skupe ugovore za sportske i kulturne sadržaje, što je dodatno opteretilo njeno finansijsko stanje.
Na kraju je poručila da se problem BHRT-a ne može rješavati političkim optužbama i prebacivanjem odgovornosti, već isključivo kroz sveobuhvatan institucionalni pristup i odgovoran dijalog svih nadležnih aktera.
