Obraćanje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija obilježio je masovni izlazak diplomata iz sale, dok je izraelski premijer govor iskoristio za snažnu odbranu vojnih operacija svoje zemlje.
Prema podacima koje su objavili izraelski izvori, tokom Netanyahuovog govora prazna su bila mjesta delegacija 77 država. Dio njihovih predstavnika demonstrativno je napustio salu, dok neke delegacije nisu ni bile prisutne kada je govor počeo. Reuters je također zabilježio izlazak desetina diplomata.
Dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić smatra da takva reakcija neće značajnije utjecati na politiku izraelskog premijera.
Netanyahu branio izraelske vojne operacije
Netanyahu je tokom obraćanja branio izraelske vojne akcije u regionu i odbacio optužbe da Izrael u Gazi čini genocid.
Izraelski premijer tvrdio je da su izraelske operacije „suprotnost genocidu“, a izraelsku vojsku opisao je kao „najmoralniju vojsku na svijetu“. Također je zahvalio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu na podršci i liderstvu.
Navodi o genocidu predmet su međunarodnih pravnih postupaka i sporova, dok ih izraelska vlada odbacuje.
Netanyahu je oštro kritikovao i diplomate koje su napustile salu, nazivajući ih „moralnim kukavicama“.
Napao i gradonačelnika New Yorka
Dio govora Netanyahu je posvetio gradonačelniku New Yorka Zohranu Mamdaniju, jednom od njegovih istaknutijih američkih kritičara.
Optužio ga je za antisemitizam i podršku Hamasu, što Mamdanijev ured odbacuje. Mamdani je ranije Netanyahua nazivao ratnim zločincem i govorio da bi podržao njegovo hapšenje na osnovu naloga Međunarodnog krivičnog suda.
Puljić je ocijenio da Netanyahuove tvrdnje o Mamdaniju ne odgovaraju činjenicama, ali to predstavlja Puljićevu procjenu.
Puljić: Važnije stvari događale su se iza kulisa
Komentarišući ovogodišnje zasjedanje Generalne skupštine, Puljić je kazao da su po njegovom mišljenju diplomatski susreti na marginama skupa bili važniji od većine govora pred Generalnom skupštinom.
Posebno je očekivao više razgovora o reformi Ujedinjenih nacija i promjeni sistema odlučivanja u Vijeću sigurnosti.
Pitanje reforme UN-a ponovo je bilo jedna od tema ovogodišnjeg zasjedanja. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan kritikovao je postojeći sistem u kojem pet stalnih članica Vijeća sigurnosti raspolaže pravom veta, dok je generalni sekretar António Guterres također govorio o potrebi reforme zastarjelih struktura UN-a.
Puljić smatra da bi ozbiljna promjena sistema veta bila izuzetno teška upravo zato što bi zahvatila ovlasti najmoćnijih članica Vijeća sigurnosti.
Spomenuo i Željku Cvijanović
Govoreći o aktivnostima predstavnika Bosne i Hercegovine u New Yorku, Puljić se na kraju osvrnuo i na članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović.
On je njeno diplomatsko djelovanje predstavio kao paralelan politički kanal u odnosu na aktivnosti drugih predstavnika Bosne i Hercegovine.
„Od bh. političara se nije moglo više očekivati, pogotovo kada imate paralelno djelovanje u diplomatiji Željke Cvijanović, koja je remetila jedan normalan diplomatski rad Bosne i Hercegovine“, kazao je Puljić.
Tvrdnja da je Cvijanović „remetila“ diplomatski rad predstavlja Puljićevu političku i novinarsku ocjenu, a ne nezavisno utvrđenu činjenicu.
Ovogodišnje zasjedanje Generalne skupštine tako je, osim govora svjetskih lidera, obilježeno protestnim potezima diplomata, raspravama o ratovima na Bliskom istoku i sve glasnijim zahtjevima za reformu načina na koji funkcionišu Ujedinjene nacije.