Prema izvještaju portala Axios, izraelski premijer Benjamin Netanyahu zatražio je od administracije bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da izvrši pritisak na Egipat zbog, kako tvrdi, nelegalnog vojnog gomilanja na Sinajskom poluotoku. Više izraelskih zvaničnika navodi da se situacija na Sinaju pretvorila u novu tačku ozbiljnih napetosti između dvije zemlje u trenutku dok rat u Pojasu Gaze traje i odnosi Izraela i Egipta postaju sve zategnutiji.
Tokom sastanka održanog u Jerusalemu s američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom, Netanyahu je predstavio listu egipatskih vojnih aktivnosti na Sinaju koje, po njegovom mišljenju, predstavljaju kršenje mirovnog sporazuma između Izraela i Egipta iz 1979. godine. Sporazum je potpisan uz posredovanje SAD-a, koje su ujedno i garanti njegovog provođenja.
Izraelski zvaničnici tvrde da Egipat razvija vojnu infrastrukturu na Sinaju koja bi mogla imati i ofanzivnu namjenu. Navode da su Egipćani produžili piste u zračnim bazama kako bi bile pogodne za borbene avione, te da grade podzemne objekte za koje izraelska obavještajna služba vjeruje da bi mogli poslužiti za skladištenje projektila. Ipak, nema dokaza da se projektili već nalaze u tim objektima. Egipat, prema tvrdnjama izvora, nije ponudio uvjerljivo objašnjenje kada je Izrael tražio pojašnjenje putem diplomatskih i vojnih kanala.
Nakon što razgovori između izraelskih i egipatskih predstavnika nisu doveli do rješenja, Izrael se odlučio obratiti Washingtonu i zatražiti direktnu intervenciju Trumpove administracije. “Ono što Egipćani rade na Sinaju vrlo je ozbiljno i izaziva veliku zabrinutost”, izjavio je jedan od izraelskih zvaničnika. Situaciju, prema njegovim riječima, dodatno otežava činjenica da su multinacionalne snage promatrača, koje predvode SAD, značajno smanjile nadzorne prelete iznad Sinaja, što otežava praćenje stanja na terenu.
Egipatski zvaničnici, s druge strane, odbacuju optužbe i tvrde da američka administracija nije otvarala ovo pitanje s Kairo m u skorije vrijeme. Oni smatraju da Izrael koristi vojna dešavanja na Sinaju kao izgovor u kontekstu vlastite politike prema Gazi i pokušaja pritiska na Egipat.
Odnosi dviju zemalja u posljednje tri godine sve više su zahladili. Netanyahu i egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi nisu održali javni susret gotovo tri godine, a posljednji zabilježeni telefonski razgovor između njih dogodio se u junu 2023. godine.
Egipatske vlasti su posebno zabrinute mogućnošću da Izrael pokuša potisnuti dio od dva miliona Palestinaca iz Gaze prema Sinajskom poluotoku. Zbog toga su pojačane egipatske trupe na granici s Gazom, a zvanični Kairo je jasno stavio do znanja da bi masovni priljev palestinskih izbjeglica predstavljao direktnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti Egipta.
Netanyahu je u više navrata javno kritikovao Egipat zbog odbijanja da prihvati palestinske izbjeglice, optužujući Kairo da “zatvara Gazu i sprječava njene stanovnike da napuste ratnu zonu”. Egipat je pak reagovao porukama da izraelska vlada svojim potezima ugrožava mirovni sporazum iz 1979. godine i onemogućava proces normalizacije odnosa Izraela sa državama arapskog svijeta.
Dodatno nezadovoljstvo u Izraelu izazvale su egipatske rasprave o formiranju zajedničkih arapskih vojnih snaga, što se spominjalo kao odgovor na izraelski napad u Dohi. Sve to doprinosi rastućoj političkoj nestabilnosti i dovodi u pitanje budućnost odnosa između dviju država koje su decenijama imale krhki, ali ključni mirovni dogovor.
