Molitveni doručak u Washingtonu, poznat kao National Prayer Breakfast, višedecenijski je vjersko-društveni skup koji se jednom godišnje održava u glavnom gradu Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj događaj ima tradiciju dužu od osam decenija, ali važno je naglasiti da ga formalno ne organizuje američka Vlada, niti predstavlja dio zvaničnih diplomatskih ili državnih aktivnosti.
Samim tim, ne radi se o događaju na kojem se donose političke odluke, sklapaju međunarodni sporazumi ili vode službeni razgovori u ime američke administracije.
Iako Molitveni doručak okuplja članove Kongresa SAD-a, vjerske lidere i brojne goste iz svijeta, on nema status zvanične vanjskopolitičke platforme Sjedinjenih Američkih Država. Prisustvo predsjednika SAD-a na ovom skupu ima prije svega simboličnu i tradicionalnu ulogu, a ne značenje konkretnih političkih dogovora ili promjene zvaničnih stavova.
Drugim riječima, Molitveni doručak se ne može smatrati „audijencijom Bijele kuće“ niti zvaničnim sastankom s američkim državnim vrhom.
Kako se upućuju pozivi
Pozivi za učešće na ovom događaju ne dolaze kroz formalne diplomatske kanale niti direktno iz američke administracije. Njih uglavnom distribuiraju članovi Kongresa, organizatori skupa i različite nevladine ili vjerske organizacije.
Poziv koji dobije političar iz inostranstva, uključujući i smijenjenog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika, ne znači da ga je pozvala američka Vlada kao relevantnog državnog partnera. U praksi, takvi pozivi često dolaze putem lobista ili ličnih kontakata s pojedinim kongresmenima, a ne kroz zvanične institucije SAD-a.
Na ovaj skup redovno dolaze političari i javne ličnosti iz različitih zemalja, ali to samo po sebi ne predstavlja signal promjene američke politike ili odnosa prema njihovim državama.
Zašto priča o „otopljavanju odnosa“ nema uporište
Izjava Milorada Dodika da njegovo prisustvo Molitvenom doručku predstavlja poboljšanje odnosa s američkom administracijom ili znak političke podrške ne odgovara stvarnim činjenicama iz nekoliko razloga.
Prije svega, prisustvo na jednom vjersko-društvenom događaju ne znači povlačenje sankcija, formalno priznanje ili promjenu vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država prema Bosni i Hercegovini ili njenim entitetima.
Američka vanjska politika se oblikuje kroz institucije poput State Departmenta, Kongresa i Bijele kuće, a ne kroz simbolične skupove ovakvog tipa. Korištenje poziva na Molitveni doručak kao navodnog dokaza „boljih odnosa“ više djeluje kao unutrašnja politička poruka i marketinški alat, nego kao odraz stvarnih diplomatskih pomaka.
Otvoreno ostaje i pitanje ko je, na koji način i čijim sredstvima omogućio Dodikovo prisustvo na ovom događaju, što je tema o kojoj će se, prema svemu sudeći, tek govoriti.
Uloga Roda Blagojevicha
U kontekstu Dodikovih veza u Sjedinjenim Američkim Državama često se spominje i Rod Blagojevich, američki političar koji je godinama angažovan kao njegov lobista. Blagojevich je rođen 1956. godine u Chicagu. Njegov otac Rade bio je oficir Jugoslovenske narodne armije, dok je u SAD-u radio u industriji čelika, po kojoj je savezna država Illinois poznata.
Blagojevicheva majka rođena je u Chicagu, a njeni roditelji su emigrirali iz Bosne i Hercegovine. Prije političke karijere radio je kao advokat i pomoćnik državnog tužioca, da bi početkom 2000-ih postao istaknuta figura Demokratske stranke.
Obavljao je funkciju guvernera Illinoisa od 2003. do 2009. godine, kada je smijenjen nakon izbijanja korupcijskog skandala.
Od guvernera do zatvora
Kao guverner, Blagojevich je imao ovlaštenje da imenuje nasljednika na senatorsko mjesto koje je ostalo upražnjeno nakon što je Barack Obama izabran za predsjednika SAD-a. Prema navodima iz istrage, pokušao je tu poziciju iskoristiti za ličnu korist, nazivajući je „zlatnom prilikom“.
Teretilo ga se da je tražio novac i političke usluge u zamjenu za zakonodavne pogodnosti, kao i da je pokušao iznuditi donacije od različitih institucija. Savezne vlasti su ga uhapsile 2008. godine, a godinu dana kasnije smijenjen je s funkcije i izveden pred sud.
Od demokrata do Trumpovog saveznika
Nakon političkog pada, Blagojevich se pojavio u televizijskom reality programu „Slavni šegrt“, gdje ga je tadašnji voditelj Donald Trump javno „otpustio“. Uprkos tome, kasnije se približio Trumpu, koji mu je tokom svog mandata odobrio potpuno i bezuslovno pomilovanje.
Neugodna činjenica za Dodika
Za Dodika dodatnu nelagodu predstavlja i sastav supredsjedatelja Molitvenog doručka u Washingtonu. Ove godine tu ulogu imaju republikanski kongresmen Ben Cline iz Virginije i demokrata Jonathan Jackson iz Illinoisa, koji je u više navrata javno kritizirao politiku Milorada Dodika.
Jackson je posebno bio aktivan u raspravama o stabilnosti Zapadnog Balkana, gdje je otvoreno upozoravao na Dodikovu separatističku politiku i poteze usmjerene protiv Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koje je ocijenio kao direktno podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.
