Gasovod od Zagvozda do Travnika uz ogranke prema Mostaru i Tuzli donosi novu energetsku mapu BiH i povezivanje s LNG terminalom na Krku. Nakon što su u Federalnom parlamentu usvojene izmjene i dopune Zakona o Južnoj interkonekciji, istoimeni sporazum s Hrvatskom promptno je upućen u proceduru usvajanja. Vijeće ministara usvojit će ga u što kraćem roku, a Fokus donosi njegove detalje.
Usvajanjem spomenutog zakona stvaraju se uvjeti za izgradnju gasovoda na relaciji Zagvozd (Republika Hrvatska) – Novi Travnik/Travnik. Gasovod će imati i pravac Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu te odvojkom za Čapljinu, kao i dodatni pravac Kladanj – Tuzla.
Investitor: Američki AAFS
Riječ je o projektu koji podrazumijeva dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, ali i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor.
U zakon je ugrađen američki investitor – kompanija AAFS Infrastructure and Energy, koja ima sjedište i u Sarajevu.
U nacrtu sporazuma između BiH i Hrvatske navodi se da će ugovorne strane osigurati usklađivanje svih pojedinosti oko projektovanja, pripreme i izvođenja radova na izgradnji interkonekcije, a nadzor će se provoditi u skladu s nacionalnim i međunarodnim pravilima.
Kada je riječ o imovinskopravnoj podjeli, u nacrtu sporazuma stoji sljedeće:
“Linija imovinskopravne podjele između Ugovornih strana identična je zajedničkoj državnoj granici s kojom je usaglašena tačka interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina)”.
Nadležna tijela za provedbu ovog sporazuma su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i Ministarstvo gospodarstva RH.
Uskoro potpisivanje sporazuma u Dubrovniku
Prema sporazumu, za sve aspekte vezane za realizaciju projekta u BiH odgovorna će biti Vlada Federacije BiH, koja ima ovlaštenje da projekat realizuje prema modelu koji odabere, uključujući i putem dodjele koncesije u skladu sa zakonodavstvom FBiH.
“U slučaju da jedna od ugovornih strana bez osnovanog razloga odustane od realizacije projekta prije početka izgradnje ili tokom same izgradnje, odgovorna je drugoj ugovornoj strani za prouzročenu štetu i nastale troškove. Svaki spor o tumačenju ili primjeni ovog Sporazuma rješavat će se konsultacijama i pregovorima između nadležnih tijela Ugovornih strana. U slučaju ne iznalaženja rješenja iz prethodnog stava, nesuglasice i sporove u tumačenju ili primjeni ovog Sporazuma rješavat će se diplomatskim putem”, stoji u nacrtu sporazuma.
Potpisivanje međudržavnog sporazuma predviđeno je već krajem ovog mjeseca u Dubrovniku, što implicira da bi Vijeće ministara BiH ovaj sporazum moglo usvojiti već naredne sedmice.
