Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović boravio je jučer u Zagrebu, gdje je predstavljen zbornik „Hrvati u dejtonskoj BiH – stanje i budućnost“, povodom obilježavanja tri decenije od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Kao glavni urednik ovog izdanja, Čović je u svom obraćanju naglasio da Dejton smatra „nesavršenim mirom“, ali i osnovom koju je potrebno razvijati kroz modele federalizma i konsocijacije kako bi sva tri konstitutivna naroda u BiH imala ravnopravan položaj.
Prema njegovim riječima, autori u zborniku dijele stav da budućnost BiH mora biti zasnovana na modelu u kojem nijedna etnička grupa ne može dominirati drugoj. Čović je posebno upozorio da „bilo kakva zastranjivanja prema građanskom, unitarističkom konceptu, na brojnosti jednog naroda, vratit će nas odmah na početak“. Naglasio je da značajan dio radova razmatra potencijalne scenarije reorganizacije države, s ciljem jačanja institucionalne stabilnosti.
Govoreći o historijskom trenutku potpisivanja sporazuma, ocijenio je da je „Dejtonsko-pariškim sporazumom iz 1995. godine BiH dobila nesavršeni mir“, te da je ključni zadatak političkih lidera da razumiju posebnosti Bosne i Hercegovine, koje se, kako kaže, mogu uporediti s modelima Belgije i Švicarske. Upozorio je i na političke aktere koji, prema njegovom mišljenju, nastoje potisnuti identitetsku strukturu države. „Još uvijek se neki trude da BiH izgubi ona svoja tri sadržaja, za mene najvrijednijih stvari tri različita identiteta koji su bogatstvo BiH“, rekao je Čović.
Dotakao se i trenutne političke blokade u institucijama BiH, navodeći da nepostojanje dogovora oko reformskih zakona onemogućava napredak prema Evropskoj uniji. Ipak, izrazio je optimizam da bi potrebni zakoni mogli biti usvojeni do kraja godine. „Naš ministar pravde na razini BiH nudi konstruktivna rješenja koja mogu pomiriti tri strane, ali i zadovoljiti evropske standarde“, naveo je, dodajući da će uskoro razgovarati i s predstavnicima politike iz Republike Srpske.
U završnici govora koristio je metaforu masline kako bi opisao stanje BiH, napominjući da je riječ o stablu koje ne zahtijeva mnogo njege, ali koje je, kako kaže, godinama „zalijevano“ bez jasne potrebe. „Ono što je problem te masline – ko god je prolazio pored nje ju je zalijevao kako god je stigao, posebice oni koji su se proglasili ekspertima…“, rekao je, tvrdeći da su se zbog toga pojavile „grane vodopije i štetnici“.
Čovićev nastup odmah je izazvao reakcije. Za „Slobodnu Bosnu“ oglasio se zastupnik Šemsudin Mehmedović, koji je izjavio da hrvatska politika nastavlja tradiciju pritiska na BiH. U komentaru je poručio da je „Tuđmanov Zagreb je rukovodstvo bosanskih Hrvata tokom agresije na BiH grunuo u ralje udruženog zločinačkog pothvata“, upozoravajući da savremena politika, prema njegovom mišljenju, djeluje u istom smjeru, samo drugim metodama.
Mehmedović je ocijenio da se „stalne priče o federalizaciji, konsocijaciji i trećem entitetu“ koriste kako bi Čović zadržao potpunu političku kontrolu, tvrdeći da se time opstruira evropski put BiH. U svom obraćanju posebno se osvrnuo na, kako kaže, „pokušaje da se međunarodne obaveze i evropski principi zamijene politikom koja odgovara Moskvi i autoritarnim režimima“.
