Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku kojom je utvrdio da je termin “zajedničke institucije” neustavan, te da se ispravno mora koristiti isključivo izraz “institucije Bosne i Hercegovine”. Time je potvrđeno da dodavanje pridjeva koji sugeriše konfederalni karakter države nije u skladu s Ustavom BiH. Ova odluka odnosi se na predmet iz 2023. godine u kojem su osporene odredbe Zakona o zastavi BiH, jer su sadržavale formulacije poput “zajedničke institucije ili institucije kojima upravljaju zajedničke institucije…”. Sud je zaključio da su takve formulacije u suprotnosti s članom I/2. i članom III/1. Ustava BiH.
Prema obrazloženju Ustavnog suda, ustavni okvir predviđa postojanje samo institucija Bosne i Hercegovine, bez dodatnih kvalifikacija. Upotreba izraza “zajedničke institucije” mijenja ustavnu namjeru i može implicirati da BiH ima strukturu državne zajednice ili konfederacije, a ne suverene države – što je suprotno temeljnim odredbama Dejtonskog ustava.
Uprkos tome, političari iz entiteta Republika Srpska i dalje upotrebljavaju ovaj termin, i to kako vlast tako i dio opozicije. Najnoviji primjer je izjava članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, koja je i ovaj put ignorisala odluke Ustavnog suda BiH te nastavila koristiti izraz koji je pravno neustavan. Ona je izjavila:
- Bošnjački kadar u zajedničkim institucijama ponovo blokira povezivanje i razvoj. Sarajevo nastavlja da drži BiH u ekonomskoj i infrastrukturnoj izolaciji. Sjećamo se koliko dugo su sprečavali puštanje u rad mosta Bratoljub koji nas povezuje sa Srbijom.
Cvijanović je nastavila navodeći da isti problemi postoje i kada je riječ o “zajedničkim energetskim i infrastrukturnim projektima”, optužujući određene strukture da blokiraju bolje povezivanje s Hrvatskom i EU:
- Neka izađu i objasne svojim privrednicima, prevoznicima i građanima zbog čega i u čijem interesu to rade. U interesu ljudi i privrede, sasvim sigurno, ne, zaključila je Cvijanović.
Reakcije stručnjaka
Profesor ustavnog prava Šukrija Bakšić smatra da su institucije obavezne reagovati.
- Na potezu treba da bude visoki predstavnik jer ovakav vokabular nije u skladu sa mirovnim sporazumom, a njegova nadležnost je praćenje sprovođenja istog. S druge strane ima posla i za tužilaštvo jer ne provođenje odluka ustavnog suda je krivično djelo, kazao je Bakšić.
Profesor Davor Trlin posebno naglašava težinu kršenja odluka Ustavnog suda:
- Nepoštovanje obvezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od strane vlasti Republike Srpske nije puki politički nesporazum, već direktno kršenje članova III/3(b) i VI.4. Ustava i ugrožavanje ustavnog poretka cijele države.
On podsjeća da se termin “zajedničke institucije” godinama koristi s jasnom političkom namjerom da se oslabi državna struktura i sugeriše konfederalni model. Trlin navodi da je Sud već u više odluka, uključujući U-23/22 i U 8/25, jasno proglasio termin neustavnim.
Prema njegovim riječima, posljedice korištenja ovog termina i ignoriranja sudskih presuda mogu biti ozbiljne:
– od automatskog stavljanja neustavnih akata van snage,
– preko krivične odgovornosti prema članu 239. Krivičnog zakona BiH,
– pa sve do mogućih intervencija međunarodne zajednice i visokog predstavnika.
Trlin upozorava da se ovakvim postupanjem stvara nova ustavna kriza, što može dovesti zemlju u stanje institucionalnog vakuuma.
- Pravna država ne može funkcionirati selektivnim poštovanjem zakona – ili je poštujemo svi ili je nema niko, zaključuje.
Stručnjaci se slažu da je sada ključno kako će reagovati Tužilaštvo BiH, ali i međunarodne institucije poput OHR-a i PIC-a, jer Republika Srpska, iako ima široke nadležnosti unutar Dejtona, nema pravo da mijenja ustavni karakter države niti da odbija provoditi konačne odluke najvišeg sudskog organa u BiH.
