Državno tužilaštvo Bosne i Hercegovine godinama nije poduzelo ključne korake u predmetu koji se odnosi na navodne ratne zločine povezane s liderom HDZ-a BiH Draganom Čovićem, tvrde izvori upoznati s tim slučajem.
Prema dostupnim informacijama, predmet je formiran još 2016. godine, ali je, umjesto u Odjelu za ratne zločine, završio kod tužioca koji je bio raspoređen u odjelu za terorizam. Riječ je o tužiocu Ćazimu Hasanspahiću, koji je nedavno premješten u odjel za organizirani kriminal.
Predmet godinama bez aktivnosti
Izvori navode da tokom gotovo deset godina u tom predmetu nije poduzeta nijedna značajnija istražna radnja. Također se navodi da određeni period predmet nije bio evidentiran ni u TCMS-u, elektronskom sistemu za upravljanje predmetima u pravosudnim institucijama.
U vrijeme kada je predmet formiran, Odjelom za ratne zločine u Tužilaštvu BiH rukovodila je Gordana Tadić, koja je kasnije obavljala funkciju vršiteljice dužnosti glavne državne tužiteljice.
Dokument iz 1993. godine
Predmet je, prema navodima izvora, povezan s dokumentima koji su ranije objavljivani u medijima, a odnose se na događaje iz perioda rata u Bosni i Hercegovini.
Još 2013. godine objavljen je dokument s oznakama iz arhive Haškog tribunala u kojem se navodi zahtjev upućen upravi zatvora da određeni broj zatočenika bude upućen na rad u industrijski kompleks Soko u Mostaru.
U dokumentu datiranom 22. juna 1993. godine navodi se:
„Molim vas da nam za potrebe ZI Soko omogućite izuzimanje deset zatvorenika, a sa ciljem obavljanja određenih poslova – podizanje i postavljanje zaštitne ograde oko ZI Soko… Osiguranje zatvorenika će obavljati Funkcija sigurnosti ZI Soko Mostar.“
Dokument nosi potpis Dragana Čovića.
Svjedočenja bivših logoraša
Bivši zatočenici koji su bili angažovani na tim poslovima ranije su govorili o radu u kompleksu Soko tokom rata.
„Radio sam barem tri mjeseca u kompleksu Soko. Svako malo nas nekolicinu bi digli, radili bismo po potrebi“, kazao je jedan od bivših logoraša.
Pitanja o vođenju predmeta
Informacije o ovom predmetu otvorile su pitanja o načinu na koji su vođene pojedine istrage u Tužilaštvu BiH, posebno kada je riječ o predmetima koji se odnose na ratne zločine.
Za sada nije poznato zbog čega predmet nije bio aktivnije procesuiran niti kako je završio u spisima tužioca koji nije bio raspoređen u odjel za ratne zločine. Tužilaštvo BiH se tim povodom još nije zvanično oglasilo.
