Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda krajem ovog mjeseca održat će novu sjednicu posvećenu političkim i sigurnosnim prilikama u Bosni i Hercegovini. Na dnevnom redu naći će se i najnoviji izvještaj visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, koji će predstavljati osnovu za raspravu o provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma i funkcionisanju državnih institucija.
Zbog protivljenja Ruske Federacije, koja trenutno predsjedava Vijećem sigurnosti UN-a i koja osporava legitimitet visokog predstavnika, Schmidt neće učestvovati u raspravi. Ova odluka posljedica je ranijeg dogovora članica Vijeća, postignutog tokom prethodne zvanične sjednice posvećene stanju u BiH.
Na sjednici bi trebalo da prisustvuje i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, što dodatno naglašava važnost evaluacije političkog stanja u zemlji u trenutku obilježenom brojnim krizama i institucionalnim blokadama.
Federalna televizija objavila je sažetak Schmidtovog najnovijeg polugodišnjeg izvještaja, označenog kao 68. izvještaj visokog predstavnika koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2025. godine. Dokument detaljno opisuje ključne izazove sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava neposredno pred 30. godišnjicu mirovnog sporazuma.
Politička kriza i napadi na državne institucije
Schmidt ocjenjuje da je politička kriza intenzivirana djelovanjem vlasti u Republici Srpskoj i njenog tadašnjeg predsjednika Milorada Dodika, kroz niz institucionalnih i političkih poteza koji su bili usmjereni protiv državnih nadležnosti. On naglašava da takve aktivnosti nisu izolovani incidenti, nego nastavak strategije koja godinama podriva državne temelje.
Uprkos napetostima, visoki predstavnik navodi da su mir i opća sigurnost ostali stabilni, uz posebno naglašenu ulogu EUFOR-a u odvraćanju mogućih sigurnosnih izazova.
Utjecaj krize na evropski put
Schmidt posebno upozorava na usporavanje evropskih integracija, za šta odgovornost vidi u političkim blokadama i nedostatku spremnosti na kompromis. Ipak, kao pozitivan pomak navodi nedavno usvajanje Programa reformi u Vijeću ministara, koje može otvoriti prostor za nastavak pregovora s Evropskom unijom.
Obaveza poštivanja Dejtonskog sporazuma
Visoki predstavnik podsjeća da je Dejtonski sporazum obavezujući dokument, te da su suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodnopravni subjektivitet BiH neupitni. Presude Ustavnog suda i odluke državnih institucija, kako se ističe, moraju se sprovoditi bez izuzetka.
Raspad koalicije i institucionalna blokada
Tokom izvještajnog perioda došlo je do pucanja državne koalicije — stranke Trojke napustile su savez sa SNSD-om, dok HDZ i SNSD nisu prihvatili rekonstrukciju Vijeća ministara. Schmidt upozorava da je rezultat potpuna blokada ključnih državnih procesa i izostanak reformi.
Referendum u Republici Srpskoj bez ustavnog osnova
Posebna pažnja posvećena je odluci NSRS-a o raspisivanju entitetskog referenduma o pitanjima koja su u nadležnosti države, što je nazvano direktnim kršenjem Dejtona. Ustavni sud BiH je hitnom mjerom zaustavio provođenje referenduma i svih pratećih aktivnosti.
Institucionalna stabilnost uz podršku međunarodne zajednice
Schmidt navodi da su preduzete intervencije bile neopohodne kako bi se spriječio finansijski kolaps institucija na državnom nivou, te osigurala priprema za opšte izbore 2026. godine. EUFOR-Althea ostaje ključni faktor sigurnosti na terenu.
Državna imovina kao najveći pravni izazov
Neriješeno pitanje državne imovine predstavlja jednu od najvećih prepreka napretku. Schmidt upozorava da svako jednostrano djelovanje, poput donošenja zakona o imovini u entitetima, predstavlja direktan udar na ustavni poredak i osnovne principe mirovnog sporazuma.
