Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koja se odnosi na takozvanu „prvu Minićevu vladu“ ponovo je otvorila pitanja ustavnosti, političkog uticaja i funkcionisanja institucija. Gostujući u programu Federalne televizije, Nebojša Vukanović ocijenio je da je u ovom slučaju pravna nelogičnost više nego očigledna.
Prema njegovim riječima, Vlada Republike Srpske osporena je jer je Ustavni sud jasno utvrdio da je Miloradu Dodiku mandat prestao onog trenutka kada je pravosnažna presuda postala izvršna, odnosno 12. juna. Time je, kako tvrdi Vukanović, Dodik izgubio pravo da predloži Savu Minića za mandatara.
Međutim, Vukanović ukazuje da Sud istovremeno nije poništio odluke koje je ta vlada donijela, što dodatno komplikuje situaciju. Smatra da se tu prekida svaka pravna logika i postavlja pitanje ko je i na osnovu čega dao saglasnost da takve odluke ostanu na snazi, dovodeći u pitanje sam kredibilitet Ustavnog suda.
Govoreći o politizaciji institucija, Vukanović je naveo da je uticaj međunarodnih centara moći u Bosni i Hercegovini konstantno prisutan. Iako ne tvrdi da je riječ isključivo o ovoj odluci, smatra da politički procesi u zemlji često zavise od vanjskih faktora, što BiH, prema njegovom mišljenju, čini izuzetkom u savremenoj Evropi.
Istakao je da njegova politička opcija djeluje bez finansijske zavisnosti od stranog ili domaćeg kapitala, naglašavajući da u Listu za pravdu i red nije uložena nijedna marka iz takvih izvora, što im daje potpunu političku slobodu.
Osvrćući se na ekonomske prilike, Vukanović je kritikovao neoliberalne politike koje su, kako kaže, dovele do uništavanja domaće industrije. Kao primjer naveo je zatvaranje nekadašnjih fabrika i ustupanje tržišta multinacionalnim kompanijama, dok se na mjestima proizvodnih pogona danas grade stambeno-poslovni objekti.
U tom kontekstu upozorio je i na, kako je naveo, nametnutu ulogu Bosne i Hercegovine kao „deponije“ – za migrante, radioaktivni otpad i polovna vozila, uz poruku da oni koji se ne povinuju interesima stranih centara moći bivaju politički marginalizovani.
Vukanović je kazao i da su kontakti opozicije sa diplomatskim predstavnicima sve intenzivniji, te da razgovori dolaze sa različitih strana, uključujući i zapadne zemlje i Rusiju, što, prema njegovom mišljenju, potvrđuje postojanje centara koji pokušavaju uticati na političke tokove.
Govoreći o Republici Srpskoj, naveo je da SNSD institucionalnim manevrima pokušava kupiti vrijeme pred izbore, jer, kako tvrdi, sistem koji je Dodik izgradio ne može funkcionisati bez stalne kontrole vlasti i budžetskih tokova.
Upozorio je i na moguće zloupotrebe u izbornom procesu, ističući da CIK nije uveo biometrijsku kontrolu, da vladajuće stranke imaju većinu u biračkim odborima te da se već sada vrši pritisak na birače kroz direktne kontakte i podjelu novca.
Uprkos svemu, Vukanović je izrazio uvjerenje da opozicija može pobijediti. Smatra da će opozicioni kandidat Branko Blanuša odnijeti pobjedu ukoliko se izborna volja građana uspije zaštititi.
Govoreći o ratnim žrtvama, naglasio je da ne pravi etničke razlike, ističući da je obišao gotovo sva stratišta, bez obzira na nacionalnost stradalih, te da nikada nije koristio tragedije za političku promociju.
Na kraju je poručio da se zalaže za funkcionalnu Bosnu i Hercegovinu, poštivanje Dejtonskog sporazuma i smanjenje političkih tenzija, uz uvjerenje da građani jasno prepoznaju razliku između onih koji sarađuju s Dodikom i onih koji mu se otvoreno suprotstavljaju.
