Djelovanje prvog čovjeka Amerike unutar Beograda iz korijena mijenja balans utjecaja na prostoru zapadnog Balkana. Ovakvim razvojem događaja slabi dominacija Kremlja u okruženju, dok glavnu korist od svježeg miješanja energetskih karata izvlači Vučićev susjed, mađarski lider Viktor Orban.
List Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) objavio je analizu pod naslovom „Tramp razotkriva Vučićevu iluziju moći“. Pisac Andreas Mihm u prisilnom otuđivanju NIS-a prepoznaje težak krah „prividno snažnog predsjednika Srbije“ Vučića.
Na samom početku, autor pojašnjava kako Donalda Trumpa prati reputacija nekoga ko se nakon žestokih zastrašivanja obično povuče. Ipak, ističe da to pravilo ima izuzetke: “Trump itekako misli ozbiljno. To prije svega osjećaju slabi protivnici, poput otetog predsjednika Venezuele. Drugi primjer je Srbija sa svojim samo prividno snažnim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Dugo je izgledalo kao da će beogradski vlastodržac moći izbjeći zahtjeve Washingtona. No na kraju je morao popustiti, i to bez slanja američke armade u Jadran. Bilo je dovoljno da Washington još jednom ne suspendira sankcije protiv najveće energetske tvrtke NIS. Suočen s energetskom krizom i ugroženim snabdijevanjem gorivom svojih ionako uznemirenih građana, Vučić je pokleknuo pred Trumpovom prijetnjom koja je postala vrlo stvarna. Jer američkom predsjedniku je ruski većinski udio u NIS-u već dugo bio trn u oku, baš kao što Trump nastoji ograničiti i druge ruske energetske interese. Tu spadaju ograničavanje ruskog izvoza nafte u Indiju, sankcije protiv Gazproma ili prisilna prodaja poslovanja Lukoila američkom investicijskom fondu Carlyle.”
Urednik navodi da Trumpovo uplitanje u beogradske poslove transformiše raspodjelu snaga na Balkanu, s obzirom na to da prisustvo Moskve u ovom dijelu Evrope blijedi. “Dobitnik nove energetske podjele karata je Vučićev susjed: mađarski premijer Viktor Orban. Energetski koncern MOL iz Budimpešte, koji je pod njegovim utjecajem, trebao bi postati novi većinski vlasnik NIS-a, ako Amerikanci daju saglasnost – a za sada sve ukazuje na to. MOL i dalje dobiva plin i povoljnu naftu iz Rusije. S NIS-om u portfoliju Mađari bi dominirali tržištem nafte na zapadnom Balkanu. Investitori s tim povezuju velika očekivanja. Od kada su se pojavile prve glasine o preuzimanju, cijena dionica MOL-a porasla je za trećinu.”
U tekstu se naglašava da “neliberalni” Orban održava bliske relacije i sa Trumpom i sa Putinom, te da se unutar evropske porodice naroda protivi svakom pokušaju slabljenja Ruske Federacije. Ta naklonost prema Moskvi izaziva gnjev unutar Unije. Španija i Rumunija su iz tog razloga onemogućile mađarskim ulagačima kupovinu firmi u sektoru željeznica i energetike. Eon je bio primoran odgoditi predaju svoje rumunske filijale. Usprkos tome, preuzimanje NIS-a predstavlja ogroman Orbanov trijumf. Pomoću njega, Rusija ostaje bitan faktor kao dobavljač energenata. Uz to, Mađarska planira pred Evropskim sudom pravde osporiti planove EU o zabrani uvoza ruskih resursa.
Navodi se i da će se u Mađarskoj održati glasanje prije sudske presude, te da od aprilskih rezultata zavisi koliko će još države u srcu kontinenta finansirati ruske ratne operacije kupovinom energenata.
Slijedi i dopunska procjena Vučićeve uloge u ovom političkom nadmetanju: “Unatoč Orbanovoj distanci prema EU-u, ironičan je obrt da Vučićevo oslanjanje na Orbana znači približavanje Europskoj uniji, čija pravila vrijede i za MOL. Jedan potez pera iz Washingtona vratio je vlastodršca u Beogradu, koji je sebe vidio kao ravnopravnog s predsjednicima Rusije i Kine, u stvarnost: Vučić je vladar male zemlje s usporenim privrednim rastom, ranjivim pravosudnim sistemom i stanovništvom koje mu se toliko snažno suprotstavlja da je morao obećati izvanredne izbore.”
Zaključuje se da je Srbija još od 2012. godine u čekaonici za članstvo u EU i da kao najbitnija država regije drži važnu poziciju. Brisel bi trebao insistirati na saradnji sa zvaničnicima koji su istinski predani tom putu. Sa trenutnim liderom u Beogradu, to djeluje sve manje ostvarivo, jer je on prokockao kako povjerenje sopstvenog naroda, tako i sav kredibilitet koji mu je pružila Evropa, prenosi Deutsche Welle.
