Pravosnažna presuda Miloradu Dodiku aktivira niz pravnih posljedica: CIK najavljuje oduzimanje mandata, moguć i otkup kazne
Nakon što je Sud Bosne i Hercegovine potvrdio prvostepenu presudu kojom je Milorad Dodik, predsjednik entiteta Republika Srpska, osuđen na godinu dana zatvora zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, pokrenut je niz zakonskih mehanizama koji mogu rezultirati njegovim razrješenjem sa funkcije i zabranom daljeg političkog djelovanja.
Presuda aktivira Izborni zakon
Prema Izbornom zakonu BiH, izabranom funkcioneru mandat prestaje danom pravosnažnosti presude kojom je osuđen na zatvorsku kaznu od šest mjeseci ili više ili mu je izrečena zabrana obavljanja funkcije. To znači da je u trenutku pravosnažnosti presude, Dodik de iure izgubio mandat.
Uloga CIK-a i Suda BiH
Predsjednica Centralne izborne komisije BiH, Irena Hadžiabdić, izjavila je da će CIK, čim dobije otpravak presude, u roku od 15 dana donijeti odluku o prestanku mandata Miloradu Dodiku. Postupak uključuje mogućnost žalbe, a čitav proces može potrajati i do dva mjeseca, u zavisnosti od dostavljanja dokumentacije i sudske dinamike.
U slučaju da Dodik ne pristupi dobrovoljno izvršenju kazne, Sud BiH može naložiti lišenje slobode i raspisati centralnu potjernicu. Izvršenje kazne nadzire Zavod za izvršenje kaznenih sankcija BiH u Vojkovićima.
Otkup zatvorske kazne: zakonska mogućnost
Dodik, kao i svi osuđeni na zatvor do jedne godine, ima zakonsko pravo da otkupi kaznu, što bi ga koštalo oko 36.500 KM. Advokat Ifet Feraget navodi da bi čak i djelimično odsluženje kazne (npr. jedan dan) omogućilo Dodiku da ostatak kazne otkupi.
Dugoročne posljedice: zabrana kandidature
Bivši član CIK-a Vehid Šehić ističe da Dodiku, prema izrečenim mjerama, šest godina neće biti dozvoljeno da se kandiduje niti bude imenovan na bilo koju javnu funkciju, jer bi svaka kandidatura predstavljala oblik političkog djelovanja.
“Ne može biti predsjednik, odbornik niti ministar. Svaka takva kandidatura bila bi nezakonita”, naglašava Šehić.
Dodik: Poricanje, političke poruke i pozivi na otpor
U svom javnom obraćanju nakon potvrde presude, Dodik je izjavio da ne priznaje Sud BiH, te pozvao svoje saradnike da blokiraju eventualne vanredne izbore za predsjednika RS, pozvavši čak i na angažovanje policije kako bi se onemogućilo njihovo održavanje.
Takvi stavovi izazvali su oštre reakcije, posebno iz političkih i pravnih krugova koji upozoravaju da je riječ o direktnom poticanju na rušenje ustavnog poretka.
Reakcije i sigurnosni aspekt
Koalicija “Pod lupom” i analitičari upozoravaju na institucionalnu odgovornost svih državnih službenika da ne slijede eventualne pozive na nezakonito postupanje. Upozorava se i na ranije ignorisanje sudskih naloga, kada su Dodik, Višković i Stevandić odbili da se pojave na saslušanjima u Tužilaštvu, što je rezultiralo raspisivanjem ali ne i izvršenjem potjernica.
Šta slijedi?
CIK očekuje presudu iz Suda BiH – po prijemu, ima 15 dana da donese odluku o oduzimanju mandata.
Dodik može uložiti žalbu na odluku CIK-a – Sud BiH tada odlučuje u drugostepenom postupku.
Ako se ne javi na izdržavanje kazne, Sud može izdati nalog za hapšenje i raspisati potjernicu.
CIK ga ne može kandidovati na narednim izborima.
Moguć je otkup kazne, što ne utiče na gubitak funkcije.
Uprkos javnom poricanju nadležnosti državnih institucija, zakonski okvir BiH predviđa jasan mehanizam za postupanje u slučajevima kao što je ovaj. Ukoliko institucije budu dosljedne u provođenju zakona, Dodik bi se mogao suočiti s gubitkom funkcije, pravosnažnom kaznom i višegodišnjom zabranom političkog djelovanja.
