Stevandić optužio Ustavni sud BiH za „objavu rata“ Republici Srpskoj, predmet je veto Željke Cvijanović

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je nakon sjednice skupštinskog Odbora za ustavna pitanja da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine, time što je prihvatio da razmatra pitanje veta člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, napravio presedan koji, prema njegovom tumačenju, predstavlja udar na ustavni položaj tog entiteta.

Stevandić je nakon sjednice Odbora rekao da ranije nije bilo slučajeva u kojima bi Ustavni sud BiH na ovaj način problematizirao korištenje veta člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Zbog toga je postupanje Suda opisao kao pokušaj promjene ustavnog poretka na štetu Republike Srpske.

„Uopšte ništa ne bi bilo sporno da su ranije postojale odluke Ustavnog suda oko ovakvih pitanja. Od Dejtonskog sporazuma do sada Ustavni sud BiH nije problematizovao pitanje veta“, rekao je Stevandić.

Prema njegovom tumačenju, riječ je o presedanu koji bi mogao imati šire političke i ustavne posljedice.

Spor između Bećirovića, Cvijanović i Narodne skupštine RS

U središtu aktuelnog spora nalazi se zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića upućen Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine.

Bećirović je zatražio rješavanje spora koji se odnosi na odluku Predsjedništva BiH o imenovanju članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Odluka je donesena bez konsenzusa, nakon čega je članica Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Željka Cvijanović proglasila tu odluku veoma štetnom po vitalne interese Republike Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske potom je potvrdila izjavu Cvijanović od 7. jula, čime je predmet dobio i dodatnu institucionalnu dimenziju.

Upravo je pitanje da li su u konkretnom slučaju ispunjeni ustavni uslovi za korištenje mehanizma zaštite vitalnog interesa i kakve su nadležnosti Ustavnog suda BiH u takvom sporu predmet aktuelnog postupka.

Odbor NSRS odbacio nadležnost Ustavnog suda

Odbor Narodne skupštine Republike Srpske za ustavna pitanja održao je sjednicu kako bi pripremio odgovor Ustavnom sudu BiH na Bećirovićev zahtjev.

Nakon razmatranja predmeta, Odbor je zauzeo stav da je Bećirovićev zahtjev nedopustiv te da Ustavni sud BiH nije nadležan za odlučivanje o pitanju koje je predmet spora.

Time je NSRS, odnosno njen nadležni odbor, zauzeo suprotan stav od onoga koji proizlazi iz pokretanja postupka pred Ustavnim sudom BiH.

Ovakva situacija dodatno pokazuje koliko su osjetljiva pitanja koja se odnose na mehanizam zaštite vitalnog interesa, posebno kada se oko njegove primjene ne slažu institucije na državnom i entitetskom nivou.

Stevandić spominjao i reakcije nakon smrti Ratka Mladića

Govoreći o mogućim razlozima zbog kojih se, prema njegovom mišljenju, predmet našao pred Ustavnim sudom BiH, Stevandić je spomenuo i reakcije na izjave saučešća povodom smrti Ratka Mladića.

Stevandić je tvrdio da se iza pojedinih postupaka može prepoznati politički motiv, ali za takvu povezanost nije iznio dokaz koji bi potvrdio da je upravo to razlog pokretanja aktuelnog ustavnog spora.

Pri tome je važno podsjetiti da je Ratko Mladić pravosnažno osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjenih tokom rata u Bosni i Hercegovini. Njegovu kaznu i ključne nalaze presude potvrdilo je Žalbeno vijeće 2021. godine.

Zbog toga se političke izjave o Mladiću i reakcije na njegovu smrt ne mogu izjednačavati sa sudski utvrđenim činjenicama o njegovoj krivičnoj odgovornosti.

„Nećemo podleći pritisku“

Stevandić je poručio da predstavnici Republike Srpske, prema njegovim riječima, neće prihvatiti ono što smatraju pritiskom, ali je istovremeno naglasio da žele ostaviti prostor za politički dogovor.

„Mi se ne bojimo nikoga, ali želimo da sačuvamo vrijeme za dogovor“, rekao je Stevandić.

Govoreći o mogućem daljem razvoju situacije, naveo je da će politička reakcija Republike Srpske zavisiti i od odluke Ustavnog suda BiH.

Stevandić je poručio da bi, ukoliko Sud ne odbaci Bećirovićevu apelaciju, predstavnici Republike Srpske mogli promijeniti svoj politički pristup.

Pitanje zakona o Ustavnom sudu BiH

Tokom obraćanja novinarima otvoreno je i pitanje zakonskog uređenja rada Ustavnog suda BiH.

Na pitanje da li bi slični sporovi bili mogući kada bi postojao poseban Zakon o Ustavnom sudu BiH, Stevandić je odgovorio da bi takav pravni okvir, prema njegovom mišljenju, spriječio ovakve „eksperimente“.

Pitanje donošenja zakona o Ustavnom sudu BiH godinama je dio šire rasprave o funkcionisanju pravosudnih institucija na državnom nivou. Političke stranke i institucije u BiH imaju različite stavove o tome kako bi trebalo urediti rad Suda, uključujući pitanja njegovog sastava, nadležnosti i procedura odlučivanja.

Spor koji može imati šire političke posljedice

Aktuelni slučaj nije važan samo zbog jedne odluke Predsjedništva BiH, već i zbog pitanja granica između ustavnih ovlaštenja državnih institucija i entitetskog mehanizma zaštite vitalnog interesa.

Ustav BiH predviđa mogućnost da član Predsjedništva koji se ne slaže s određenom odlukom proglasi da je ona veoma štetna po vitalni interes entiteta iz kojeg je izabran, nakon čega se aktivira procedura u entitetskom parlamentu.

Upravo je tumačenje te procedure i uloge Ustavnog suda BiH u konkretnom slučaju postalo predmet političkog spora.

Za konačnu ocjenu pravnih pitanja koja su otvorena u ovom predmetu bit će važna odluka Ustavnog suda BiH, dok su dosadašnje reakcije političkih institucija uglavnom pokazale duboko neslaganje oko tumačenja ustavnih nadležnosti.