Evropske države snažno su reagovale nakon najave američkog predsjednika da bi Sjedinjene Američke Države mogle uvesti nove carine kao instrument političkog pritiska s ciljem dobijanja prava na kupovinu Grenlanda. Ovakva poruka iz Washingtona izazvala je ozbiljnu zabrinutost u evropskim prijestolnicama, koje su gotovo jedinstveno odbacile ideju da se teritorijalna pitanja rješavaju ekonomskim prijetnjama.
Danska, Norveška, Švedska, Finska, Njemačka, Francuska, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo zajednički su poručile da ucjene i pritisci nisu prihvatljiv način komunikacije među saveznicima. U njihovim reakcijama naglašeno je da Grenland nije roba niti predmet političke trgovine, već teritorija čiji se status može rješavati isključivo u skladu s međunarodnim pravom i voljom njegovih građana.
Prema najavama iz SAD-a, carine od 10 posto trebale bi stupiti na snagu 1. februara, dok bi se od juna povećale na 25 posto ukoliko ne dođe do dogovora o američkom interesu za Grenland. Evropski zvaničnici takav potez ocjenjuju opasnim presedanom koji može ozbiljno narušiti transatlantske odnose, destabilizirati globalnu trgovinu i oslabiti povjerenje unutar NATO saveza.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa istakli su da Evropska unija ostaje odlučna u zaštiti suvereniteta i teritorijalnog integriteta svojih članica. U zajedničkoj poruci upozorili su da bi uvođenje carina moglo dovesti do lančane reakcije i “silazne spirale” koja bi imala dugoročne negativne posljedice po odnose između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.
Pojedinačne države dodatno su pojačale ton. Norveški premijer naglasio je da među saveznicima nema mjesta prijetnjama, dok su finski i nizozemski zvaničnici istakli da se pitanja sigurnosti i trgovine moraju rješavati dijalogom i diplomatskim kanalima. Britanski premijer poručio je da Grenland predstavlja dio Kraljevine Danske i da o njegovoj budućnosti mogu odlučivati isključivo Danci i Grenlanđani.
Posebno je reagovao švedski premijer Ulf Kristersson, koji je poručio da Švedska neće prihvatiti ucjene niti politički pritisak. Naglasio je da samo Danska i Grenland imaju pravo donositi odluke o pitanjima koja se tiču njihovog teritorija, dodajući da je već započeo konsultacije s partnerima unutar Evropske unije kako bi se usaglasio zajednički odgovor.
U Briselu je u međuvremenu održan hitan sastanak ambasadora država članica EU, dok je Evropski parlament najavio mogućnost obustave ratifikacije trgovinskog sporazuma sa SAD-om kao politički odgovor. Njemačka automobilska industrija upozorila je na potencijalne ekonomske gubitke, a i pojedini američki kongresmeni ocijenili su da bi ovakva politika mogla dugoročno štetiti interesima SAD-a i ojačati globalne konkurente.
Poruka iz Evrope ostaje jasna i jedinstvena: Grenland nije na prodaju. Evropske države poručuju da su spremne na saradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama, ali isključivo na osnovama međusobnog poštovanja, suvereniteta i temeljnih principa međunarodnog poretka.
