Najavljeni zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji bi prema izjavama iz Vlade mogao biti usvojen do kraja godine, donosi najznačajnije promjene u penzijskom sistemu u posljednjoj deceniji. Nacrt predviđa potpuno novi model obračuna penzija, ali i formulu usklađivanja koja bi trebala ponuditi veću zaštitu penzionerima u uslovima rasta cijena i inflacije.
Prema novom konceptu, usklađivanje penzija bi se vršilo dva puta godišnje – na početku i sredinom godine – umjesto dosadašnjeg jednog usklađivanja. Pritom će se primjenjivati kombinacija rasta prosječne plate i indeksa potrošačkih cijena, ali po modelu znatno povoljnijem za penzionere: 60% oslanja se na rast plaća, a 40% na rast životnih troškova. Time bi penzije, naglašavaju stručnjaci, bolje pratile stvarne ekonomske prilike i spriječile daljnje zaostajanje primanja najstarijih u odnosu na rast troškova života.
Snažan iskorak ka održivosti sistema
Važan dio reforme odnosi se na dugoročnu stabilnost penzijskog fonda. Trenutno na jednog penzionera dolazi tek oko 1,20 zaposlenih, što je među najnepovoljnijim odnosima u regionu. Zbog toga je neophodno istovremeno reformisati i tržište rada, kako bi se smanjile zloupotrebe, povećala zaposlenost i osigurao stabilan priliv doprinosa.
Jedna od ključnih mjera biće donošenje novog zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih. Ovim zakonom bi se jasno razlikovali aktivni tražioci posla od onih koji se vode kao nezaposleni, ali ne traže zaposlenje, čime se uvodi red u evidencije i smanjuje prostor za fiktivna prijavljivanja.
Dva puta godišnje usklađivanje – korist za korisnike
Federalni ministar rada Adnan Delić ističe da će nova formula značajno poboljšati položaj korisnika, posebno u godinama kada inflacija i promjene na tržištu rada imaju snažan utjecaj.
„Predloženo je da se penzije usklađuju dva puta godišnje, što je pravičnije i bliže realnim potrebama naših najstarijih građana“, naglasio je ministar.
Novi pristup minimalnoj penziji – kraj nepravednog izjednačavanja
Reforma donosi i jedan od najvažnijih noviteta: minimalna penzija više neće biti jednaka za sve, bez obzira na radni staž. Po novom modelu, osobe koje imaju 40 godina uplaćenog staža imat će znatno veću minimalnu penziju u odnosu na one koje su ostvarile samo zakonski minimum od 15 godina.
Ovakva promjena uklanja veliku nepravdu starog sistema, koji je često demotivisao radnike i poslodavce da uredno uplaćuju doprinose. Zbog toga je veliki broj ljudi, nakon što ispune minimalni uslov staža, napuštao formalno tržište i radio “na crno”, što je dugoročno urušavalo penzioni fond.
„Novi zakon neće više izjednačavati minimalnu penziju za nekoga ko je radio tri decenije i nekoga ko se zadržao 15 godina. To je ključni iskorak ka poštenijem i stabilnijem sistemu“, poručio je Delić.
Cilj: sigurnija starost i uređenije tržište rada
Reforma tako ima dvostruku ulogu – podizanje realnih penzija, ali i jačanje sistema tako da buduće generacije penzionera mogu računati na sigurnu starost. Usklađivanje dva puta godišnje, motivisanje redovnog plaćanja doprinosa i razdvajanje evidencija nezaposlenih smatraju se temeljnim koracima prema uređenijem, modernijem i finansijski otpornom penzijskom sistemu.
