Mogućnost postizanja dogovora oko Izbornog zakona između bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini i dalje je daleki cilj, a analitičari upozoravaju da se vrijeme za postizanje kompromisa rapidno smanjuje. S obzirom na to da su izbori u 2026. godini već na horizontu, procjene sugeriraju da se teme poput ove neće niti otvarati tokom predizborne godine.
Gostovanje profesora Envera Kazaza na RTV HB izazvalo je veliku pažnju javnosti, jer je iznio mišljenje da bi stranke Trojke trebale, čak i po cijenu političkog nestanka, pristati na dogovor s HDZ-om BiH.
„Trojka ima priliku donijeti najvažniji potez za državu od Daytona naovamo. Ako to ne učine sada, u budućim geopolitičkim okolnostima bit će im teško, a Bosna i Hercegovina će se urušavati“, izjavio je Kazaz.
Unatoč ovoj poruci, niti Trojka niti bilo koja druga bošnjačka politička stranka ne pokazuje spremnost za ovaj, kako se ocjenjuje, povijesni iskorak koji bi mogao uključivati dogovor o legitimnom političkom predstavljanju konstitutivnih naroda, kojeg zagovara Dragan Čović.
Politički analitičar Marko Lucović upozorava na očite pozicije bošnjačkih stranaka, koje, prema njegovim riječima, koriste mehanizme blokade kako bi spriječile bilo kakvu promjenu.
„Trenutno su pozicije bošnjačkih stranaka jasne kada je riječ o Izbornom zakonu, kao i blokiranju rada institucija, kao što je Dom naroda, putem bošnjačkog kluba i drugih prijepora koji se javljaju kad ova tema dospije u javni diskurs“, rekao je Lucović.
Sličan stav iznio je i docent Jakov Žižić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, ističući da u bošnjačkoj političkoj javnosti dominira ideja jačanja države, koja se često ostvaruje kroz odabir „podobnih“ Hrvata i Srba.
„To podrazumijeva biranje, prema njihovom mišljenju, patriotskih političara Hrvata i Srba, koji su zapravo usklađeni s njihovim interesima“, rekao je Žižić.
Profesor Žižić također upozorava na mogućnost ponavljanja situacije poput izbora hrvatskog člana Predsjedništva, jer se već spominje ime Zlatka Miletića kao potencijalnog kandidata nakon Željka Komšića. On ističe da se Miletić sve više distancira od svoje matične stranke ZNG, dok predsjednik stranke Damir Marijanović obnaša funkciju ravnatelja javnog znanstvenog instituta u Hrvatskoj.
„Miletić sigurno nema toliku podršku među bošnjačkim biračima kao Komšić, ali u trenutnom načinu izbora, gdje Bošnjaci mogu imati ključnu ulogu u izboru i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva, on bi mogao biti političar koji bi privukao bošnjačko biračko tijelo“, zaključuje Žižić.
Lucović također napominje da, iako bošnjačke stranke deklarativno podržavaju odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava, u praksi nisu spremne za njihovu provedbu.
„Trenutno se suočavamo s nemogućnošću dogovora i implementacije Izbornog zakona, a ostaje pitanje kako će Bosna i Hercegovina funkcionirati ako se ovo pitanje ne riješi, bilo prema modelu HDZ-a ili nekim drugim rješenjima“, naglasio je Lucović.
Unatoč mnogim prijedlozima i modelima, jasno je da vrijeme za rješenje ovog pitanja brzo ističe. Ako se Izborni zakon ne usvoji do kraja godine, teško je očekivati da će se o njemu raspravljati tokom izborne godine 2026.
Željko Komšić ne može se kandidirati nakon dva uzastopna mandata, a Dragan Čović vidi ovo kao svoju priliku. Međutim, izgleda da bi Zlatko Miletić mogao pokvariti Čovićev plan za povratak u fotelju člana Predsjedništva BiH.
