Zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u New Yorku donijelo je niz poruka važnih za Bosnu i Hercegovinu i cijeli region, a diplomatske aktivnosti nastavljene su i daleko od govornice UN-a.
Dopisnik Federalne televizije Ivica Puljić govorio je o nastupima Denisa Bećirovića i Andreja Plenkovića, odnosu američke administracije prema Srbiji, regionalnoj sigurnosti, ali i aktivnostima članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović u Sjedinjenim Američkim Državama.
Plenković značajan dio govora posvetio BiH
Puljić je izdvojio govor hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji se osvrnuo na političke prilike u Bosni i Hercegovini.
Plenković je ponovio stav Hrvatske o potrebi izmjene izbornog sistema u BiH kako bi, prema stavu Zagreba, Hrvati mogli birati svog legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH.
Govorio je i o Srbiji te nedavnom ispraćaju pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kritikujući veličanje osoba osuđenih za ratne zločine.
Bećirović govorio i o Palestini
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u svom obraćanju nije se zadržao samo na političkim i sigurnosnim izazovima s kojima se suočava BiH.
Govorio je o ratu u Ukrajini, stanju u Sudanu i drugim krizama, a značajan dio obraćanja posvetio je stradanju Palestinaca u Gazi.
Bećirović je stanje u Gazi opisao kao jedan od najvećih poraza čovječanstva u ovom stoljeću i upozorio na eroziju međunarodnog prava.
Govorio je i o Mladiću i njegovom ispraćaju u Srbiji, kao i o politici rukovodstva Republike Srpske, za koju je iznio tvrdnju da ugrožava sigurnost BiH i regiona. Riječ je o političkoj ocjeni predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Puljić: Washington Srbiju vidi kao važnog partnera
Puljić se osvrnuo i na američku politiku prema Srbiji.
Prema njegovom izvještaju iz New Yorka, američki državni sekretar Marco Rubio poručio je da Washington Srbiju posmatra kao važnog strateškog partnera, ali da između dvije države i dalje postoje otvorena pitanja, uključujući ona koja se odnose na međunarodnu sigurnost.
Puljić je ovu poruku predstavio kao još jedan pokazatelj nastojanja sadašnje američke administracije da razvija bliže odnose s Beogradom, uz istovremeno zadržavanje određenih neslaganja.
Važan sastanak Američko-jadranske povelje
Na marginama zasjedanja održan je i sastanak Američko-jadranske povelje, poznate kao A5, u čijem radu učestvuje i Bosna i Hercegovina.
Razgovaralo se o sigurnosti regiona, energetici, umjetnoj inteligenciji i drugim pitanjima, a među temama se našla i Južna plinska interkonekcija.
Prema Puljićevim riječima, predstavnici BiH, Hrvatske i SAD-a podržavaju realizaciju projekta, ali finansiranje ostaje jedno od pitanja koje tek treba detaljnije riješiti.
Cvijanović otvorila direktan kanal prema Trumpovoj administraciji
Posebnu pažnju posljednjih dana privukle su aktivnosti članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović.
Ona se u Bijeloj kući sastala sa Susie Wiles, šeficom kabineta američkog predsjednika Donalda Trumpa i jednom od najutjecajnijih osoba u njegovoj administraciji.
Cvijanović je nakon sastanka saopćila da su razgovarale o situaciji u BiH i regionu te najavila nastavak kontakata.
Puljić ovaj sastanak posmatra u kontekstu dugogodišnjeg lobiranja predstavnika vlasti iz Republike Srpske u Washingtonu. Prema njegovoj interpretaciji, Cvijanović na taj način gradi poseban kanal komunikacije s Trumpovom administracijom.
Tvrdnju da je upravo lobiranje omogućilo konkretne sastanke nije moguće iz javno dostupnih podataka potvrditi kao činjenicu.
Cvijanović i na Trumpovom prijemu
Puljić je posebno izdvojio i pojavljivanje Cvijanović na prijemu koji je Donald Trump organizovao tokom zasjedanja Generalne skupštine UN-a.
Prema njegovim navodima, na događaju je bio i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, dok je Cvijanović svoje aktivnosti nastavila dodatnim susretima s američkim zvaničnicima.
Za Puljića je riječ o pokazatelju da predstavnici iz BiH trenutno prema Washingtonu djeluju kroz različite diplomatske i političke kanale.
Intenzivna sedmica u New Yorku tako nije obilježena samo govorima pred Generalnom skupštinom. Brojni sastanci iza zatvorenih vrata pokazali su da se pitanja BiH, odnosa sa Srbijom, regionalne sigurnosti, NATO-a i energetskih projekata istovremeno razmatraju na više diplomatskih nivoa.