Podjele unutar NATO-a zbog blokade
Više ključnih država članica NATO-a odbilo je učestvovati u američkoj pomorskoj blokadi Hormuškog moreuza, čime su dodatno istaknute razlike unutar saveza u pristupu aktuelnoj krizi na Bliskom istoku.
Ove odluke dolaze u trenutku povećanih tenzija, nakon neuspjelih pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.
Velika Britanija i saveznici protiv učešća
Velika Britanija jasno je poručila da neće podržati američku inicijativu. Premijer Keir Starmer naglasio je da njegova vlada ne želi biti uvučena u sukob.
Sličan stav zauzele su i Njemačka, Španija, Italija, Poljska i Grčka, koje su odbile poslati ratne brodove kao podršku operaciji, naglašavajući potrebu za smirivanjem situacije i diplomatskim rješenjima.
Francuska predlaže alternativu
Za razliku od ostalih, Francuska pokušava ponuditi drugačiji pristup. Predsjednik Emmanuel Macron najavio je inicijativu usmjerenu na zaštitu pomorske plovidbe, ali bez direktnog uključivanja u sukob.
Prema njegovim riječima, riječ je o isključivo obrambenoj misiji koja bi bila aktivirana tek kada se stvore sigurnosni uslovi.
Američka odluka nakon propalih pregovora
Odbijanje evropskih saveznika dolazi nakon što su pregovori između SAD-a i Irana završeni bez dogovora. Nakon toga, američki predsjednik Donald Trump naredio je pomorsku blokadu iranskih luka i najavio strože mjere nadzora pomorskog prometa.
Ova odluka dodatno je povećala zabrinutost među saveznicima zbog mogućih posljedica.
Strah od energetske nestabilnosti
Evropske države upozoravaju da bi direktno uključivanje u blokadu moglo dovesti do daljnje eskalacije i ugroziti globalnu energetsku stabilnost.
Hormuški moreuz ima ključnu ulogu u svjetskoj trgovini energentima, jer kroz njega prolazi značajan dio globalne opskrbe naftom. Svaki poremećaj u tom području mogao bi imati široke ekonomske posljedice.
