Nakon vojne operacije protiv Venezuela početkom godine i zarobljavanja predsjednika Nicolás Maduro, predsjednik Sjedinjene Američke Države Donald Trump sve češće govori o političkim promjenama u Kuba, naglašavajući da smatra kako je trenutni politički sistem na ostrvu pred velikim izazovima. Njegove izjave dolaze u trenutku kada je međunarodna pažnja usmjerena na sukob između SAD-a, Izrael i Iran, ali Trump poručuje da Washington prati i situaciju u Latinskoj Americi.
Govoreći o političkim promjenama u regionu, Trump je naveo da očekuje „veliku transformaciju“ na Kubi, posebno nakon slabljenja ekonomskih veza između Havane i Venecuele. Prema njegovim riječima, gubitak finansijske podrške iz Caracasa mogao bi imati značajan utjecaj na stabilnost kubanske ekonomije.
„Dok ostvarujemo historijsku transformaciju u Venecueli, radujemo se i velikoj promjeni koja će uskoro stići na Kubu“, izjavio je Trump, dodajući da se politička situacija na ostrvu ubrzano mijenja.
Predstavljanje regionalnog saveza
Američki predsjednik svoje je stavove ponovio tokom predstavljanja inicijative pod nazivom Štit Amerike, saveza 13 latinoameričkih država koji okuplja vlade bliske američkoj administraciji. Događaj je održan u Trumpovom golf-klubu u Doral, nedaleko od Miami, u saveznoj državi Florida.
Tom prilikom Trump je rekao da je pitanje vremena kada će doći do političkih promjena u Havani, navodeći da je već uključen u određene diplomatske kontakte s kubanskim vlastima. Prema američkim medijima, pregovore u ime Washingtona vodi državni sekretar Marco Rubio, dok kubansku stranu navodno predstavlja Raul Rodriguez Castro, član porodice dugogodišnjeg kubanskog lidera Raúl Castro.
Trump je tokom sastanka s republikanskim zastupnicima iz Floride i predstavnicima kubanske zajednice u egzilu izjavio da vjeruje kako će se mnogi Kubanci u budućnosti moći vratiti u svoju domovinu.
Ekonomski pritisak umjesto vojne opcije
Za razliku od situacije na Bliskom istoku, američki predsjednik nije spominjao mogućnost vojne intervencije na Kubi. Umjesto toga, naglasio je da bi političke promjene mogle doći kroz ekonomske pritiske i diplomatske procese.
Prema dostupnim informacijama, od kraja februara dozvoljena je isporuka američkog goriva privatnom sektoru na Kubi, iako je na snazi dugogodišnji trgovinski embargo koji Washington održava još od vremena Kubanska revolucija 1959.
Trump je također govorio o mogućnosti postepenog ekonomskog približavanja koje bi, prema njegovim riječima, moglo dovesti do „prijateljske transformacije“ kubanske ekonomije.
Priprema pravnih mjera
Paralelno s diplomatskim kontaktima, United States Department of Justice formirao je posebnu radnu grupu koja istražuje mogućnost podizanja federalnih optužnica protiv pojedinih zvaničnika kubanske vlade. U tom procesu učestvuje i United States Department of the Treasury, što ukazuje na mogućnost uvođenja novih ekonomskih sankcija.
U međuvremenu, političke tenzije u regionu dodatno su porasle nakon što je Ekvador odlučio protjerati kubansku diplomatsku misiju iz Quito. Dan ranije vlasti Ekvadora i američka vojska najavile su zajedničku operaciju protiv, kako su naveli, organizacija povezanih s narkoterorizmom.
Trump je zaključio da će se Washington prvo fokusirati na završetak sukoba s Iranom, ali je poručio da se situacija u Latinskoj Americi pomno prati.
„Prvo završimo s Iranom“, rekao je Trump, nagovještavajući da bi politički pritisci prema Kubi mogli postati jedno od ključnih pitanja američke vanjske politike u narednom periodu.