Prema izvještaju izraelskog lista The Jerusalem Post, visoki dužnosnici Sjedinjene Američke Države posljednjih dana informirali su saveznike u Izraelu i drugim državama o mogućnosti pokretanja kopnene vojne operacije s ciljem zauzimanja otok Harg. Prema dostupnim izvorima upoznatim sa situacijom, ovo bi bio korak kojim bi se Iran prisilio da prekine blokadu Hormuški moreuz, ključnog koridora za globalni transport nafte.
Otok Harg predstavlja glavno iransko čvorište za izvoz nafte, pri čemu približno 90 posto sirove nafte završava u Kina. Unutar američke administracije intenzivno se raspravlja o okupaciji otoka kako bi se prisililo Teheran na prestanak blokade i osigurala nesmetana međunarodna plovidba.
President Trump said on Friday that the U.S. military conducted one of the most “powerful” bombing raids and totally “obliterated” every military target on Iran’s Kharg Island, one of the country’s most vital economic outposts. https://t.co/ktVvZtOvAt pic.twitter.com/qbODyZ4ado
— KTLA (@KTLA) March 14, 2026
Jedan američki dužnosnik potvrdio je za The Jerusalem Post da je vojska Sjedinjene Američke Države ubrzala raspoređivanje hiljada marinaca i mornaričkog osoblja u regiji Bliskog istoka. Operacija uključuje amfibijsku borbenu skupinu USS Boxer, sastavljenu od amfibijskog jurišnog broda USS Boxer – koji djeluje i kao laki nosač aviona – te transportnih brodova USS Portland i USS Comstock, koji prevoze ukupno oko 4.500 marinaca i dodatnog borbenog osoblja.
Prije desetak dana, prema navodima, američke snage izvele su napad na vojne ciljeve na otoku Harg, nakon čega je tadašnji američki predsjednik Donald Trump objavio na platformi X: „Uništili smo sve vojne ciljeve na otoku.“ Trump je tada odlučio sačuvati ključnu naftnu infrastrukturu, ali je upozorio da će ponovno razmotriti akciju ukoliko Iran nastavi ometati kretanje brodova kroz Hormuški moreuz.
U proteklih nekoliko dana, predsjednik je dodatno zaprijetio da će, ukoliko blokada moreuza ne bude ukinuta, ciljati iranske elektrane. Analitičari procjenjuju da s obzirom na prkosan odgovor Irana na američka upozorenja, malo je vjerojatno da će Teheran dobrovoljno prekinuti blokadu. Zbog toga, trenutna radna pretpostavka unutar američke administracije jest da bi vojna operacija mogla biti neophodna kako bi se osigurala sloboda plovidbe kroz jedan od najvažnijih svjetskih energetskih koridora.
Ova situacija dodatno pojačava globalnu napetost, jer bilo kakva eskalacija u Perzijskom zaljevu može imati direktne posljedice na međunarodnu trgovinu naftom i stabilnost cijena energenata. Istovremeno, vojna prisutnost SAD-a u regiji signalizira ozbiljnu spremnost za moguće kopnene i pomorske operacije, što dodatno komplikuje diplomatske napore u smirivanju sukoba.
