Nakon gotovo dvije sedmice intenzivnih napada koje provode Sjedinjene Američke Države i Izrael, američke obavještajne službe procjenjuju da vlast u Iranu i dalje čvrsto kontrolira situaciju u zemlji. Prema informacijama koje prenosi Reuters, više obavještajnih izvještaja ukazuje na to da iranski režim nije pred kolapsom, uprkos snažnim vojnim udarima.
Režim i dalje stabilan
Tri izvora upoznata s procjenama američkih obavještajnih službi navode da brojni izvještaji daju dosljednu procjenu da iransko vodstvo i dalje drži kontrolu nad državom i javnošću. Iako su napadi pogodili ključne vojne i nuklearne objekte, politička struktura vlasti u Teheranu ostala je relativno stabilna.
Prema tim informacijama, klerikalno vodstvo u Iranu pokazalo je visok stepen kohezije čak i nakon ubistva vrhovnog vođe Alija Hameneija, koji je poginuo 28. februara, prvog dana američko-izraelskih napada.
Novi vođa i konsolidacija vlasti
Nakon njegove smrti, Vijeće stručnjaka Irana proglasilo je njegovog sina Mojtabu Hameneija novim vrhovnim vođom. Obavještajni izvještaji navode da su Islamska revolucionarna garda i privremeno državno vodstvo brzo konsolidirali vlast i zadržali kontrolu nad ključnim institucijama.
U napadima su, osim Hameneija, ubijene desetine visokih iranskih dužnosnika i više zapovjednika Revolucionarne garde, elitne paravojne strukture koja ima snažan utjecaj na sigurnosni aparat i ekonomiju zemlje.
Nejasni ciljevi operacije
Na početku operacije američki predsjednik Donald Trump pozvao je građane Irana da „preuzmu svoju vladu“, što je protumačeno kao signal da bi jedan od ciljeva operacije mogla biti promjena režima.
Međutim, kasnije su njegovi savjetnici ublažili takve poruke i naglasili da svrgavanje iranskog vodstva nije službeni cilj operacije.
Istovremeno, zbog rasta cijena nafte i političkog pritiska unutar Sjedinjenih Američkih Država, Trump je nagovijestio da bi vojna operacija mogla uskoro biti završena.
Kopnena operacija kao ključni faktor
Prema procjenama obavještajnih analitičara, samo zračni napadi vjerovatno neće dovesti do sloma iranskog režima. Za takav scenario, tvrde izvori, bila bi potrebna kopnena operacija koja bi oslabila sigurnosni aparat države i otvorila prostor za unutrašnje proteste.
U tom kontekstu spominjala se mogućnost uključivanja kurdskih milicija iz susjednog Iraka, koje su navodno razgovarale s američkim zvaničnicima o mogućim napadima na iranske snage na zapadu zemlje.
Ograničene sposobnosti saveznika
Ipak, obavještajni izvještaji navode da kurdske grupe trenutno nemaju dovoljno ljudstva ni naoružanja za ozbiljniji vojni pritisak na iranske sigurnosne snage. Zbog toga su zatražile dodatnu vojnu pomoć od Washingtona, uključujući oklopna vozila i teže naoružanje.
Predsjednik Trump je u međuvremenu poručio da je isključio mogućnost ulaska kurdskih snaga u Iran, čime je dodatno smanjena vjerovatnoća otvaranja novog fronta.
Sve to, prema procjenama američkih obavještajnih službi, pokazuje da uprkos snažnim vojnim udarima i političkim potresima, iranski režim i dalje zadržava stabilnost i kontrolu nad državom, dok konačni ishod sukoba ostaje neizvjestan.