Turska reagovala na sahranu Ratka Mladića: Neprihvatljivo negiranje zločina i patnje žrtava
Ministarstvo vanjskih poslova Turske oglasilo se povodom sahrane pravosnažno osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, poručivši da je neprihvatljivo da se sahrana koristi na način kojim se negiraju zločini utvrđeni pred međunarodnim sudovima i patnja koju su tokom rata pretrpjele hiljade ljudi.
Stav turskog Ministarstva vanjskih poslova prenio je glasnogovornik Öncü Keçeli, koji je podsjetio na pravosnažne presude međunarodnih sudova protiv Mladića i njegovu odgovornost za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Reakcija Ankare uslijedila je nakon sahrane Mladića u Beogradu, kojoj su prisustvovali članovi njegove porodice, brojni građani, ali i pojedini politički zvaničnici iz Srbije i Republike Srpske. Tokom ceremonije bilo je prisutno više elemenata vojne i nacionalne simbolike, dok su pojedini okupljeni Mladića javno predstavljali kao heroja.
Turska: Presude međunarodnih sudova ne smiju se negirati
Keçeli je poručio da način na koji se organizuje i predstavlja sahrana osobe pravosnažno osuđene za najteže međunarodne zločine ne bi trebao služiti za negiranje sudski utvrđenih činjenica.
„Neprihvatljivo je da se sahrana ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je pravosnažno osuđen pred međunarodnim sudovima za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine, zloupotrebljava na način koji predstavlja negiranje počinjenih teških zločina i ljudske patnje“, naveo je glasnogovornik turskog Ministarstva vanjskih poslova.
Ova poruka odnosi se prije svega na odnos prema pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, koje predstavljaju dio pravnog i historijskog zapisa o ratnim događajima u Bosni i Hercegovini.
Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju prvostepeno je 2017. godine osudio Mladića na doživotni zatvor. Nakon žalbenog postupka, presuda je 2021. godine potvrđena, čime je pravni postupak protiv njega pravosnažno okončan.
Ankara upozorava na posljedice veličanja ratnih zločinaca
Tursko Ministarstvo vanjskih poslova posebno je ukazalo na problem pokušaja predstavljanja osuđenih ratnih zločinaca kao heroja.
Prema riječima Keçelija, takvo ponašanje ne utiče samo na javni odnos prema prošlosti, nego direktno pogađa žrtve i njihove porodice.
„Odbacivanje navedenih sudskih presuda ili pokušaji da se osuđeni počinioci predstavljaju kao heroji produbljuju bol žrtava i njihovih porodica, a istovremeno nanose štetu naporima koji se godinama odlučno ulažu u izgradnju mira i pomirenja u regionu“, poručio je.
Pitanje javnog veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i negiranja sudski utvrđenih činjenica već godinama predstavlja jedno od najosjetljivijih pitanja u odnosima zemalja Zapadnog Balkana.
Posebno je osjetljivo u Bosni i Hercegovini, gdje porodice žrtava i preživjeli insistiraju na tome da se odgovornost za ratne zločine ne relativizira niti predstavlja kao pitanje političkog mišljenja.
Posebno spomenute žrtve genocida u Srebrenici
U svojoj reakciji Ankara je posebnu pažnju posvetila žrtvama genocida u Srebrenici\.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Turske izrazio je poštovanje prema svim nedužnim žrtvama rata u Bosni i Hercegovini, posebno prema onima koji su ubijeni u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995. godine.
„Ovom prilikom još jednom s poštovanjem odajemo počast svim nedužnim ljudima koji su izgubili živote tokom agresije na Bosnu, a posebno žrtvama genocida u Srebrenici, te dijelimo bol njihovih porodica“, rekao je Keçele.
Srebrenica je u presudama međunarodnih sudova pravno utvrđena kao genocid, a brojni postupci pred međunarodnim i domaćim sudovima dodatno su dokumentovali zločine počinjene nad bošnjačkim stanovništvom u julu 1995. godine.
Poziv Balkanu da iz prošlosti izvuče pouke
Turska je svoju reakciju zaključila pozivom na suočavanje s prošlošću i izgradnju stabilnijih odnosa među narodima i državama regiona.
Keçeli je poručio da budućnost Balkana treba graditi na iskustvima iz prošlosti, uz poštovanje žrtava i činjenica koje su utvrđene kroz sudske postupke\.
„Balkanu je potrebno da se iz prošlosti izvuku neophodne pouke te da se zajednički gradi mirna, prosperitetna i zajednička budućnost“, naveo je.
Ovakav stav Ankare uklapa se u šire međunarodne pozive da se proces pomirenja na Zapadnom Balkanu zasniva na poštovanju žrtava, odgovornosti počinilaca i prihvatanju pravosnažnih sudskih presuda.
Reakcije nakon Mladićeve sahrane
Sahrana Ratka Mladića u Beogradu izazvala je brojne reakcije u Bosni i Hercegovini i regionu.
Dok su članovi porodice i njegovi simpatizeri događaj predstavljali kao posljednji ispraćaj bivšeg vojnog komandanta, dio javnosti u Bosni i Hercegovini ukazao je na činjenicu da je Mladić pravosnažno osuđen za genocid i druge ratne zločine.
Posebne reakcije izazvali su elementi ceremonije koji su uključivali vojnu simboliku i javno iskazivanje podrške Mladiću.
Međunarodne institucije i pojedine države nakon sahrane su ponovile stav da pravosnažne presude međunarodnih sudova moraju biti poštovane i da veličanje osuđenih ratnih zločinaca može otežati procese pomirenja.
Važnost suočavanja s ratnom prošlošću
Ratna prošlost i dalje snažno utiče na političke i društvene odnose u Bosni i Hercegovini i regionu.
Za žrtve i njihove porodice pitanje odgovornosti nije samo dio historijskih rasprava, već i pitanje dostojanstva, priznanja patnje i prava na sjećanje.
Zbog toga međunarodne poruke o poštovanju sudskih presuda imaju širi značaj. One ukazuju na potrebu da se proces pomirenja ne zasniva na zaboravu ili relativizaciji zločina, već na činjenicama koje su utvrđene kroz pravne postupke.
Reakcija Turske još jednom pokazuje da način na koji se države i društva odnose prema ratnoj prošlosti ostaje važan dio regionalne politike.
Istovremeno, poruka Ankare da Balkan treba graditi zajedničku budućnost pokazuje da pitanje suočavanja s prošlošću nije samo stvar odnosa prema događajima iz devedesetih godina, već i jedan od preduslova za dugoročnu stabilnost i bolje odnose među državama regiona.