Ustavni sud RS: Utvrđena povreda vitalnog interesa Bošnjaka zbog Zakona o grobljima, odbijen prigovor na izmjene Krivičnog zakonika

Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske donijelo je odluke po zahtjevima Kluba delegata bošnjačkog naroda u Vijeću naroda RS, koji su se odnosili na izmjene Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti te izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske usvojene 9. jula.

Odluke su privukle pažnju zbog toga što je Vijeće u dva povezana predmeta zauzelo različite stavove. Dok je u slučaju izmjena Zakona o grobljima utvrdilo da je povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda, isti zaključak nije donesen kada je riječ o izmjenama Krivičnog zakonika RS i prigovorima koji su se odnosili na simbole Republike Bosne i Hercegovine i Armije RBiH.

Sporna formulacija o „osjećajima srpskog naroda“

Kada je riječ o izmjenama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti, Vijeće je utvrdilo povredu vitalnog nacionalnog interesa Bošnjaka.

Kao posebno sporna izdvojena je zakonska formulacija koja se odnosi na zaštitu „osjećaja srpskog naroda“. Prema obrazloženju odluke, takvo propisivanje može dovesti u pitanje ustavno načelo ravnopravnosti i konstitutivnosti naroda u Republici Srpskoj.

Vijeće je podsjetilo da svaki od tri konstitutivna naroda ima pravo štititi vlastiti nacionalni identitet, tradiciju i vrijednosti. Međutim, takva zaštita ne bi trebala biti uređena na način kojim se jednom narodu daje povoljniji ili dominantniji položaj u odnosu na druga dva.

Upravo je zbog toga u ovom dijelu zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda prihvaćen.

S druge strane, Vijeće nije prihvatilo prigovor koji se odnosio na ulogu Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica u postupku davanja mišljenja o izgledu spomen-obilježja i grobova.

Šta odluka kaže o zastavi RBiH i ljiljanima?

Drugi dio postupka odnosio se na izmjene Krivičnog zakonika RS, a posebnu pažnju izazvali su navodi Kluba Bošnjaka da bi pojedine odredbe mogle imati posljedice po isticanje simbola Republike Bosne i Hercegovine i obilježja povezanih s Armijom RBiH.

Vijeće, međutim, nije prihvatilo takvu argumentaciju i zaključilo je da u ovom slučaju nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.

U obrazloženju je navedeno da su tvrdnje o tome da se izmjenama Krivičnog zakonika želi sankcionisati isticanje zvaničnih obilježja Republike Bosne i Hercegovine irelevantne za odlučivanje o zahtjevu, jer se osporene zakonske odredbe, prema ocjeni Vijeća, ne odnose na zastavu RBiH niti uređuju pitanje njenog međunarodnopravnog kontinuiteta.

Drugim riječima, Vijeće nije prihvatilo tumačenje prema kojem bi se predmetne izmjene automatski mogle povezati sa zaštitom nacionalnog identiteta Bošnjaka kroz pitanje simbola RBiH.

Vijeće nije prihvatilo ni argument o Armiji RBiH

Klub delegata bošnjačkog naroda u postupku je isticao i značaj Armije Republike Bosne i Hercegovine za kolektivni identitet Bošnjaka.

Ni ovaj argument Vijeće nije prihvatilo kao dovoljan osnov za utvrđivanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.

U obrazloženju se navodi da se simboli Armije RBiH, prema ocjeni Vijeća, ne mogu dovesti u direktnu vezu s ustavnim kategorijama poput obrazovanja, vjere, jezika, njegovanja kulture, tradicije i kulturnog naslijeđa bošnjačkog naroda na način koji bi zahtijevao zaštitu kroz institut vitalnog nacionalnog interesa.

Ostale argumente Kluba Bošnjaka Vijeće je ocijenilo kao nedovoljno pravno obrazložene, odnosno kao navode koji nisu u dovoljnoj mjeri povezani s konkretnim ustavnim garancijama vitalnih nacionalnih interesa.

Dvije odluke, dva različita zaključka

Odluke Ustavnog suda RS pokazuju da se u ovom slučaju ne može govoriti o jedinstvenom stavu prema svim spornim izmjenama zakona.

Kod Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti Vijeće je utvrdilo povredu vitalnog nacionalnog interesa jer je ocijenilo da formulacija o „osjećajima srpskog naroda“ narušava princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda.

Kod izmjena Krivičnog zakonika RS takva povreda nije utvrđena. Vijeće je odbilo argumente koji su izmjene povezivali sa zabranom ili sankcionisanjem simbola Republike Bosne i Hercegovine i Armije RBiH.

Zbog toga je važno razlikovati političke interpretacije odluke od njenog pravnog sadržaja. Tvrdnja da je sud „udario na simbole RBiH“ predstavlja političko tumačenje, dok je pravno preciznije reći da Vijeće nije prihvatilo zahtjev Kluba delegata bošnjačkog naroda u dijelu koji se odnosi na izmjene Krivičnog zakonika RS i nije utvrdilo povredu vitalnog nacionalnog interesa.

Istovremeno, odluka o Zakonu o grobljima predstavlja drugačiji slučaj, jer je upravo kroz pitanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda Vijeće utvrdilo postojanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.