Odnosi između Mađarska i Hrvatska ponovo su u fokusu regionalne politike zbog nesuglasica oko transporta ruske nafte prema srednjoj Evropi. U središtu spora nalaze se energetske kompanije MOL i Jadranski naftovod (JANAF), a pitanje opskrbe energentima otvorilo je novu diplomatsku napetost između dvije države.
Iako se formalno radi o tehničkom pitanju transporta nafte, cijela situacija dobija širi politički kontekst zbog sankcija prema Rusija i promijenjene energetske politike u Evropska unija. Energetska sigurnost postala je jedno od najosjetljivijih pitanja na evropskom kontinentu.
Zahtjev Mađarske za transport nafte
Prema dostupnim informacijama, mađarska strana zatražila je hitnu potvrdu da će JANAF omogućiti transport pošiljki ruske nafte koje u Evropu stižu morskim putem.
Budimpešta se pritom poziva na pravila Evropske unije za koja tvrdi da u određenim situacijama dopuštaju takav oblik uvoza. S druge strane, hrvatski dužnosnici poručuju da će sve odluke donositi isključivo u skladu s međunarodnim pravom i sankcijskim režimima koji su trenutno na snazi.
Problemi na naftovodu Druzhba
Glavni razlog trenutnih napetosti povezan je s poremećajima na velikom evropskom naftovodnom sistemu Druzhba pipeline.
Problemi na toj ruti izazvali su poteškoće u opskrbi Mađarska i Slovačka ruskom sirovom naftom. Zbog toga su te države počele tražiti alternativne pravce transporta.
Jedna od mogućnosti je korištenje hrvatskog naftovoda Adria pipeline, kojim upravlja JANAF.
Stav kompanije MOL
Iz kompanije MOL tvrde da postojeći evropski propisi omogućuju uvoz ruske nafte morskim putem u posebnim okolnostima, posebno kada je transport kroz cjevovod prekinut zbog faktora na koje države ne mogu utjecati.
Prema njihovom tumačenju, planirani transport bio bi u skladu s pravilima Evropska unija i sankcijskim režimima Sjedinjene Američke Države.
Stav Hrvatske
Zvaničnici iz Hrvatska naglašavaju da će odluke biti donesene isključivo u okviru evropskih pravila i sankcija.
Hrvatsko ministarstvo gospodarstva poručilo je da je JANAF pouzdan partner u regionalnoj energetici, ali i da Zagreb neće donositi odluke pod političkim pritiskom niti mimo pravila Evropske unije.
Istovremeno je poručeno da postoji spremnost da se pomogne u rješavanju problema opskrbe energentima, ali samo u okviru zajedničke evropske energetske politike.
Energetska sigurnost kao geopolitičko pitanje
Ovaj spor pokazuje koliko je energetska sigurnost postala važna geopolitička tema u Evropi. Nakon sankcija prema Rusiji, brojne države pokušavaju pronaći nove izvore i rute za opskrbu energentima.
Stručnjaci upozoravaju da bi dodatno pogoršanje odnosa između država u regionu moglo utjecati na stabilnost energetskog tržišta i dovesti do rasta cijena energenata.
Za sada se očekuje nastavak razgovora između uključenih strana kako bi se pronašlo rješenje koje neće ugroziti stabilnost snabdijevanja energijom u srednjoj Evropi.
