Frontex planira značajno proširenje svojih operativnih kapaciteta zbog rastućih sigurnosnih izazova na vanjskim granicama Evropske unije, ali i mogućih posljedica rata u Ukrajini.
To je izjavio zamjenik direktora agencije Lars Gerdes, upozoravajući na nove migrantske krize, hibridne prijetnje i potencijalni porast krijumčarenja oružja.
Govoreći za njemački Welt, Gerdes je naveo da Frontex već pruža široku podršku državama članicama Evropske unije u zaštiti vanjskih granica, ali da se razmatra dodatno jačanje kapaciteta na oko 30.000 službenika.
Prema njegovim riječima, evropske granice suočavaju se s novim sigurnosnim izazovima, uključujući, kako tvrdi, korištenje migracija u političke svrhe.
„Suočavamo se s potpuno novim oblicima hibridnih prijetnji na granicama, uključujući namjernu instrumentalizaciju migranata“, izjavio je Gerdes.
Poseban fokus, kako je naveo, stavljen je na razvoj modernih sistema nadzora, uključujući upotrebu dronova i naprednih tehnologija za praćenje granica iz zraka.
„Dronovi mogu ostati u zraku mnogo duže i pokrivati veća područja nego, primjerice, helikopteri. Istovremeno, senzori i kamere postaju sve napredniji, što omogućava brže otkrivanje migrantskih ruta, aktivnosti krijumčara i situacija opasnih po život na moru“, rekao je.
Gerdes je upozorio i na moguće sigurnosne posljedice rata u Ukrajini, posebno kada je riječ o potencijalnom širenju ilegalnog tržišta oružja nakon eventualnog prekida sukoba.
„Za takav scenarij pripremamo se još od početka rata. Smatram da bi rizik mogao biti posebno izražen nakon primirja ili mira. U zemlji će ostati velike količine oružja, municije i eksploziva, a mnogim ljudima će biti potreban novac. To može dovesti do krijumčarenja oružja velikih razmjera, što bi predstavljalo ozbiljan sigurnosni izazov za Evropu, naročito ako ratno oružje završi u kriminalnim mrežama ili kod terorističkih grupa“, upozorio je.
Dodao je da postoji mogućnost ponavljanja scenarija sličnog onome nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije, ali u mnogo većem obimu i sa savremenijim naoružanjem.
„To je sasvim moguće, ali ovaj put uz oružje nove generacije. Zato se moramo preventivno pripremiti. Već smo pojačali prisustvo na zapadnoj granici Ukrajine sa dodatno obučenim snagama i pažljivo pratimo situaciju“, kazao je Gerdes.
Prema njegovim riječima, najveći pritisak trenutno je prisutan na istočnim granicama Evropske unije, posebno u Poljskoj, Finskoj i baltičkim državama.
„Na tim područjima vidimo hibridne prijetnje i pokušaje instrumentalizacije migracija od strane državnih aktera poput Bjelorusije i Rusije. Istovremeno se migrantske rute stalno mijenjaju — kada se jedna zatvori, pritisak se preusmjerava na drugo područje“, zaključio je Gerdes.
