IGES: Da li Hrvatska shvata ozbiljnost saveza Srbije, Mađarske i entiteta RS?
Institut za geopolitiku, ekonomiju i sigurnost (IGES) postavlja pitanje da li Hrvatska uopšte prati i analizira smjer u kojem se kreću pokušaji slabljenja Bosne i Hercegovine i istovremeno strateško guranje Hrvatske u defanzivu.
Povod za zabrinutost je izjava predsjednika entiteta RS Milorada Dodika, koji je na proširenoj sjednici entitetske vlade održanoj 5. aprila, predložio da RS zatraži statusni prijem u okviru bezbjednosnog sporazuma između Srbije i Mađarske. Dodik je tom prilikom izjavio kako „Republika Srpska na to ima pravo“ i da „već sada, s obzirom na značajne policijske kapacitete, može podržati takav sporazum“.
IGES upozorava: Simbolično opkoljavanje istočne Hrvatske
Iz IGES-a upozoravaju da ovakvi potezi ne smiju biti ignorisani u Zagrebu. „Mađarska, koja već ima otvorene teritorijalne pretenzije prema Hrvatskoj jer želi izlaz na Jadransko more, zajedno sa Srbijom i manjim bh. entitetom, makar simbolično i formalno – opkoljava istočnu Hrvatsku“, navodi se.
Iako ovakav savez trenutno možda nema stvarnu vojnu težinu, IGES ističe da bi u slučaju globalnih poremećaja takva osovina mogla predstavljati ozbiljnu prijetnju stabilnosti regije i interesima Hrvatske i BiH.
Ogroman disbalans u vojnim budžetima
U prilog zabrinutosti navodi se i ogromna razlika u vojnim budžetima. Srbija i Mađarska u 2025. godini planiraju potrošiti čak 6,85 milijardi dolara na odbranu (Mađarska 4,57 milijardi, Srbija 2,28 milijardi), dok savez Hrvatske, Albanije i Kosova planira zajednički vojni budžet od svega oko 2 milijarde dolara (Hrvatska 1,17 milijardi, Albanija 558 miliona, Kosovo 260 miliona dolara).
„U tom kontekstu, svaki pokušaj uključivanja entiteta RS u takve sigurnosne aranžmane ne može i ne smije biti u interesu Hrvatske“, upozorava Institut.
Dodik destabilizuje Jugoistočno krilo EU i NATO-a
Iako Dodik nema nikakvu ustavnu ili pravnu osnovu da sklapa vojne saveze, IGES upozorava da on nastavlja djelovati kao destabilizirajući faktor u Jugoistočnom krilu Evropske unije i NATO-a.
„Ako se razmišlja strateški, onda i premijer Plenković i predsjednik Milanović imaju dovoljno razloga za zabrinutost. Ta zabrinutost bi konačno trebala rezultirati suštinskom promjenom hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini“, zaključuju iz IGES-a.