Predsjednica Naše stranke Sabina Ćudić izazvala je val reakcija nakon obraćanja evropskim parlamentarcima u sarajevskoj Vijećnici, u kojemu je iznijela ocjenu o prirodi sukoba koji su obilježili ratna dešavanja u Bosni i Hercegovini.
U svom govoru Ćudić je izjavila: „Sukobi koje smo doživjeli u ovom velikom gradu, u zgradi koja je spaljena do temelja, nisu etnički, nisu vjerski, nisu između katolika, pravoslavaca i muslimana, čak nisu ni između vjerskih grupa. To je borba za moć i odbijam vjerovati, jer sam ovdje provela veći dio života, da su ovaj grad i ova država povezani s takvim sukobima.”
Izjava je odmah naišla na oštre reakcije dijela javnosti, ratnih veterana i predstavnika udruženja koja zastupaju interese žrtava.
Reakcije veterana i udruženja žrtava
Penzionisani pukovnik Sead Jusić ocijenio je da je posrijedi „zlonamjerna izjava i definicija agresije na Bosnu i Hercegovinu”, naglasivši da se ne može govoriti o neznanju, već o svjesnom tumačenju historijskih činjenica.
„Ovo nije glupost iz neznanja. Ovo je zlonamjerna izjava o agresiji na našu domovinu, naš glavni grad i našu borbu”, rekao je Jusić, pozivajući se na stenograme političkog i vojnog vrha tadašnje Republike Srpske kao nepobitne dokaze o planovima koji su prethodili ratnim zločinima.
Alija Hodžić, potpredsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992–1995, podsjetio je na presude međunarodnih sudišta. „Haški tribunal je utvrdio da je izvršena agresija na Bosnu i Hercegovinu i da su počinjeni teški zločini i genocid. Samo u opkoljenom Sarajevu ubijeno je 11.540 civila, među njima 1.601 dijete”, rekao je Hodžić, pozivajući Ćudić da se lično susretne s porodicama žrtava.
Novinarka Amina Čorbo-Zećo ocijenila je da ovakve izjave vrijeđaju preživjele i relativiziraju sudski utvrđene činjenice.
„Svako ko opsadu Sarajeva, genocid i sistemske zločine pokušava prikazati kao puku borbu za moć, direktno vrijeđa žrtve i ponižava herojski otpor Bosne i Hercegovine”, poručila je, naglasivši da sporni iskaz posebnu težinu dobiva zbog mjesta na kojemu je izrečen — Vijećnice, jednog od najprepoznatljivijih simbola sarajevske opsade.
Polemika o Ćudićinom tumačenju ratnih događaja nastavlja se i na društvenim mrežama, gdje se vode rasprave o ulozi međunarodnih presuda i historijskom karakteru rata u Bosni i Hercegovini.
