Dodikov zakon o imunitetu: Pravna zaštita ili politički štit pred referendumom?
Nacrt Zakona o imunitetu Republike Srpske izazvao je niz reakcija u javnosti i analitičkim krugovima, jer se sve jasnije sagledava kao potencijalni mehanizam za izbjegavanje odgovornosti Milorada Dodika pred pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine – i moguća uvertira u dublju političku krizu.
Šta sadrži zakon?
Nacrt zakona predviđa da predsjednik i potpredsjednici Republike Srpske, članovi Vlade, kao i poslanici, ne mogu biti krivično ni građanski odgovorni za djela počinjena u okviru njihovih službenih dužnosti.
Najsporniji dio je retroaktivna primjena od 1. avgusta 2021., upravo od trenutka kada je Christian Schmidt stupio na funkciju visokog predstavnika. Time vlast RS de facto ne priznaje legitimitet Schmidta, ali zakon usklađuje svoje dejstvo s njegovim dolaskom – priznajući time njegovu političku važnost, iako osporava njegov pravni status.
Imunitet kao pokušaj anuliranja presude?
Milorad Dodik je pravosnažno osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika, a ovaj zakon se jasno čita kao pokušaj da se ta presuda delegitimiše i obesmisli.
Novinar Slobodan Vasković tvrdi da je ovo očajnički pokušaj da se Dodik i njegov politički krug zaštite od sudskih posljedica, dok se javnosti šalje poruka o navodnoj pravnoj borbi protiv „nametnutih odluka“.
Referendum kao krajnja opcija?
Paralelno s ovim zakonom, vlasti RS najavljuju i Zakon o referendumu, koji bi omogućio jednostavno izjašnjavanje građana o pitanjima kao što je otcjepljenje od BiH. Prema predloženim pravilima, dovoljna bi bila natpolovična većina izašlih birača, što otvara prostor za ozbiljne manipulacije, jer bi odluku mogla donijeti relativno mala grupa građana.
Ovakav potez ima potencijal da destabilizuje cijeli region, posebno u slučaju da dobije vanjsku političku ili finansijsku podršku.
Geopolitička komponenta: Trump, Rusija, i Zapad
Vasković tvrdi da se u pozadini vode tajni kontakti s međunarodnim akterima, uključujući mogućnost podrške od Donalda Trumpa u slučaju njegove povratničke pobjede u SAD.
Takođe, podsjeća se na sve snažniju rusku podršku Dodiku, posebno u narativima o suverenitetu i borbi protiv zapadnog uticaja. Sve to čini ovaj pravni manevar ne samo domaćim, već i geopolitičkim izazovom.
Zaključak: Pravni štit ili uvod u institucionalni haos?
Zakon o imunitetu ne može zaustaviti pravosudne postupke na nivou države BiH, ali može ozbiljno narušiti pravni poredak unutar RS, dodatno ojačati političke tenzije i otvoriti prostor za institucionalnu paralizu.
Pitanje koje se sada postavlja nije samo da li će zakon proći Narodnu skupštinu RS, nego i kako će reagovati Ustavni sud BiH, međunarodna zajednica, i sami građani RS koji su sve više polarizovani između podrške i otpora Dodikovoj politici.
Ulog je veliki – vladavina prava, mir, ali i opstanak države kao cjeline.
