U Sarajevu se od 10. do 12. novembra, uz podršku NATO-a, održava trodnevna radionica posvećena suprotstavljanju bespilotnim letjelicama. Na njoj su se okupili predstavnici NATO-a, Ministarstva sigurnosti BiH i tehnički stručnjaci.
Učesnici razmatraju kako bolje zaštititi kritičnu infrastrukturu, javne događaje i posjete visokih zvaničnika od prijetnji koje dolaze iz zraka. Bespilotne letjelice sve se češće spominju kao sigurnosni izazov s kojim se suočavaju institucije širom svijeta.
Inicijativa pokrenuta u januaru
Radionica je nastavak aktivnosti pokrenutih nakon zahtjeva koji je Ministarstvo sigurnosti BiH uputilo tokom dijaloga o borbi protiv terorizma u sjedištu NATO-a u januaru 2026. godine. Ministarstvo je tada razvoj kapaciteta za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama izdvojilo kao jedan od prioriteta.
Poslije toga je NATO štab Sarajevo, zajedno s NATO timovima za izgradnju odbrambenih kapaciteta i borbu protiv terorizma, počeo pripremati posebnu aktivnost. Njen zadatak je da procijeni postojeće kapacitete i potrebe u ovoj oblasti.
Aktivnost se provodi u okviru NATO-ove inicijative za izgradnju odbrambenih kapaciteta. U njoj učestvuju i dvojica američkih stručnjaka iz kompanije Tiller Global, partnera NATO-a u provođenju te inicijative.
O čemu se razgovara
Program obuhvata prijetnje koje predstavljaju bespilotni zrakoplovni sistemi. Učesnici razgovaraju i o dostupnim tehnologijama, alatima i pristupima za njihovo otkrivanje, suprotstavljanje i ublažavanje rizika.
Radionicu su otvorili Gabriele Cascone, šef NATO-ove Sekcije za borbu protiv terorizma, Mona Köhler-Schindler, koordinatorica NATO inicijative za izgradnju odbrambenih kapaciteta pri NATO-ovom Odjelu za političke aktivnosti i podršku u BiH, te Ivica Bošnjak, zamjenik ministra sigurnosti BiH.
Šta su poručili organizatori
Cascone je događaj opisao kao primjer saradnje kakvu NATO želi imati s Bosnom i Hercegovinom.
„To je konkretan primjer načina na koji želimo da naša saradnja funkcioniše – prioritet koji je utvrdila Bosna i Hercegovina, koji je zajednički razmotren s NATO-om i na kojem se dalje radi kroz prilagođenu stručnu podršku i praktični angažman“, kazao je Cascone.
Köhler-Schindler je naglasila značaj praktične saradnje s partnerima.
„Za NATO je praktična saradnja s partnerima od ključnog značaja. NATO inicijativa za izgradnju odbrambenih kapaciteta ključni je instrument Saveza za pružanje konkretne i praktične podrške partnerima u izgradnji kapaciteta, u oblastima u kojima se podudaraju strateški interesi NATO-a i partnera“, izjavila je.
Zamjenik ministra sigurnosti Ivica Bošnjak ocijenio je da je saradnja s NATO-om u jačanju sigurnosnih kapaciteta izuzetno važna za BiH, posebno zbog razmjene znanja, iskustava i najboljih međunarodnih praksi.
„Naš cilj je razvijati učinkovit, koordiniran i tehnološki osposobljen sigurnosni sistem koji će biti spreman odgovoriti na nove izazove i osigurati zaštitu građana, kritične infrastrukture i javne sigurnosti“, kazao je Bošnjak.
Oprema nije jedino pitanje
Cascone je upozorio da razvoj kapaciteta za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama podrazumijeva mnogo više od same nabavke opreme. Za efikasan odgovor, kako je naveo, potrebni su obučeno osoblje, jasno utvrđena zakonska ovlaštenja, odgovarajuće procedure i bliska saradnja nadležnih institucija.
Dodao je da radionica nema za cilj da unaprijed veže učesnike za nabavku određene tehnologije ili opreme. Njena svrha je da se utvrde praktični prioriteti i omoguće informisane odluke o narednim koracima.
Akcioni plan kao ključni rezultat
Jedan od najvažnijih zadataka radionice je izrada akcionog plana za suprotstavljanje bespilotnim letjelicama, poznatog pod oznakom C-UAS Action Plan. U njegovoj izradi učestvovat će predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH i tehnički stručnjaci.
Cilj je da se utvrde prioriteti i pripreme preporuke za moguće nove projekte i daljnju podršku NATO-a.
Razgovori bi trebali pomoći i u prepoznavanju postojećih prednosti i nedostataka koje treba otkloniti. Praktične preporuke koje iz njih proizađu mogle bi poslužiti kao osnova za eventualnu dodatnu podršku Saveza.
Šta to znači za građane
Zaštita od bespilotnih letjelica nije samo tehničko pitanje. Ona se tiče sigurnosti javnih događaja, objekata od posebnog značaja i posjeta visokih zvaničnika, dakle situacija u kojima su okupljeni brojni ljudi ili je u pitanju funkcionisanje važnih sistema.
Zbog toga organizatori naglašavaju da je za uspješan odgovor važna i koordinacija između institucija, a ne samo tehnologija. Upravo zato je akcioni plan zamišljen kao polazna tačka za dalje korake.
Ova aktivnost odražava NATO-ov pristup izgradnji odbrambenih kapaciteta prilagođenih konkretnim okolnostima. Podrška se oblikuje u skladu sa zajedničkim prioritetima NATO-a i Bosne i Hercegovine.