Aleksandar Vučić izjavio je da je lista koju predvodi izgubila izbore. Kao osnovu naveo je prve procjene zasnovane na stratificiranom uzorku, koje pokazuju prednost studentske liste. Istovremeno je naglasio da konačni rezultati još nisu poznati.
Prema izvještaju portala Nova.rs, Vučić smatra da bi studentska lista mogla osvojiti između 135 i 140 mandata. Njegova politička opcija, kako je rekao, mogla bi dobiti oko 105 mandata.
„Jasno je da smo mi ove izbore izgubili“, izjavio je Vučić.
Dodao je da se njegove procjene temelje na uzorku, a ne na konačno prebrojanim glasovima.
Šta je s manjinskim listama?
Vučić se osvrnuo i na druge političke opcije. Prema njegovim riječima, pojedine manjinske liste također bi mogle osvojiti mjesta u skupštini.
Spomenuo je predstavnike vojvođanskih Mađara i Albanaca, kao i SDA. Pritom je naglasio da je riječ o preliminarnim procjenama, a ne o potvrđenim podacima.
Konačna slika tek nakon službenih rezultata
Vučić je poručio da će se prava slika znati tek kada budu objavljeni službeni rezultati. Njegova izjava, dakle, nije zvanična potvrda ishoda glasanja, nego procjena jednog od učesnika izbora.
Važno je imati na umu da se navedene brojke odnose isključivo na Vučićevu procjenu zasnovanu na uzorku. Dok nadležne izborne institucije ne objave rezultate, ne mogu se smatrati konačnim ishodom izbora.
Šta znači procjena na osnovu uzorka?
Procjene na osnovu uzorka rade se tako da se na osnovu podataka iz ograničenog broja biračkih mjesta nastoji zaključiti kakav bi mogao biti ukupan rezultat. Takav pristup daje okvirnu sliku, ali ne zamjenjuje brojanje svih glasova.
Kod stratificiranog uzorka birački prostor se obično dijeli na grupe, na primjer prema područjima ili tipu naselja. Zatim se iz svake od njih uzima srazmjeran dio podataka, kako bi uzorak što vjernije odražavao cjelinu. Ipak, i takva metoda ostaje procjena sa određenom marginom greške.
Zbog toga se i brojke koje je Vučić naveo, od 135 do 140 mandata za studentsku listu i oko 105 za njegovu opciju, moraju čitati kao procjena. One se još mogu razlikovati od onoga što na kraju utvrde službene institucije.
Vučić je u izjavi naglasio da su podaci preliminarni i da se konačni rezultati tek očekuju. Time je dao do znanja da je svjestan ograničenja procjene na kojoj temelji svoje tvrdnje.
Kako čitati izborne procjene?
U izbornim noćima često se pojavljuju različite brojke: procjene istraživačkih agencija, izjave stranačkih lidera i nezvanične računice. One mogu biti korisne za razumijevanje općeg trenda, ali nisu isto što i službeni ishod.
Čitaocima je zato najsigurnije da prate saopćenja nadležnih izbornih institucija. Preporučljivo je i da provjere ko je izvor određene brojke i na čemu se ona zasniva. Posebno je potreban oprez prema neprovjerenim podacima koji se brzo šire društvenim mrežama.
Razlika od nekoliko mandata može biti važna, a upravo takve razlike procjene na osnovu uzorka ne mogu uvijek pouzdano uhvatiti. Tek prebrojani glasovi pokazuju tačan raspored snaga.
Šta dalje?
U narednom periodu pažnja javnosti bit će usmjerena na objavu službenih rezultata. Tek tada će biti jasno koliko je mandata svaka lista zaista osvojila, kao i koje manjinske liste ulaze u skupštinu.
Do tada ostaje da se prati objava podataka nadležnih institucija i da se izjave političkih aktera tumače s dužnim oprezom. Procjene su važan pokazatelj trenda, ali konačnu riječ imaju prebrojani glasovi.
Kada rezultati budu objavljeni, bit će moguće uporediti ih sa onim što je Vučić naveo. Tada će se vidjeti koliko se njegova procjena na osnovu stratificiranog uzorka poklapa sa stvarnim ishodom izbora.